kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Znanstvenici preispituju navodna otkrića takozvanih egzomjeseca u Mliječnom putu
Astronomija

Znanstvenici preispituju navodna otkrića takozvanih egzomjeseca u Mliječnom putu

Znanstvenici preispituju navodna otkrića takozvanih egzomjeseca u Mliječnom putu
objavljeno

Nedavna istraživanja ukazuju na to da tragovi takozvanih egzomjeseca u Mliječnom putu, koje smo mislili da smo detektirali, možda uopće ne postoje.

Analize su pokazale da su dokazi o dva udaljena mjeseca, za koje se pretpostavljalo da orbitiraju oko planetarnih tijela izvan našeg Sunčevog sustava, zapravo bliži drugim tumačenjima. S obzirom na to da su to bili jedini kandidati u razmatranju, znanstvenici se sada moraju vratiti na početne pozicije u potrazi za takozvanim egzomjesecima. Međutim, svi napori nisu uzaludni. Metode korištene za isključivanje prisutnosti satelita oko egzoplaneta Kepler-1625b i Kepler-1708b mogu se primijeniti i u budućim istraživanjima za otkrivanje takvih mjeseca.

“Voljeli bismo potvrditi postojanje egzomjeseca u orbiti oko Kepler-1625b i Kepler-1708b,” izjavio je astrofizičar René Heller iz Max Planck Instituta za istraživanje Sunčevog sustava. “No, naše analize, nažalost, ukazuju na drugačiji zaključak.”

U samom Sunčevom sustavu do sada smo identificirali gotovo 300 prirodnih satelita, što je barem 37 puta više od broja planeta. Do danas je potvrđeno postojanje više od 5.550 egzoplaneta, što teoretski implicira postojanje ogromnog broja egzomjeseca. Iako je otkrivanje egzoplaneta samo po sebi izazovno – zbog njihove male veličine, slabe svjetlosti i velike udaljenosti – potraga za egzomjesecima predstavlja još veći izazov. Egzomjeseci su još manji i tamniji, često se nalaze u neposrednoj blizini svojih matičnih egzoplaneta, što otežava razlikovanje signala.


Egzoplanete obično otkrivamo putem njihovih tranzita

Egzoplanete obično otkrivamo putem njihovih tranzita, odnosno kada planet prolazi između Zemlje i njegove zvijezde, privremeno zasjenjujući njezinu svjetlost. Ako se takvi tranziti ponavljaju u redovitim intervalima, postoji velika vjerojatnost da se radi o egzoplanetu.

U studiji objavljenoj 2018. godine, tim astronoma objavio je preliminarno otkriće signala koji je upućivao na prisutnost egzomjeseca u pratnji tranzita egzoplaneta Kepler-1625b. Međutim, godinu dana kasnije, neovisne analize nisu uspjele potvrditi te nalaze, sugerirajući da detektirani signal iz 2018. godine vjerojatno nije pripadao egzomjesecu.

Slična situacija dogodila se s drugim kandidatom za egzomjesec, koji orbitira oko egzoplaneta Kepler-1708b, otkrivenom početkom 2022. godine. I ovo otkriće se pokazalo kao neuspješno.

Heller i njegov kolega, astrofizičar Michael Hippke s Opservatorija Sonneberg, razvili su algoritam Pandora za detekciju i karakterizaciju tranzita egzoplaneta s njihovim egzomjesecima. Algoritam je obučen koristeći podatke o svim mogućim veličinama, udaljenostima i orbitalnim konfiguracijama egzoplaneta i njihovih egzomjeseca.

Koristeći Pandora algoritam, istraživači su detaljnije analizirali podatke o Kepler-1708b, zaključujući da se promatrani podaci mogu jednako valjano tumačiti kao egzoplanet koji kruži samostalno.

Podaci ne upućuju na prisutnost egzomjeseca

“Vjerojatnost postojanja mjeseca u orbiti oko Kepler-1708b je značajno niža nego što je ranije bilo prijavljeno”, kaže Hippke. “Podaci ne upućuju na prisutnost egzomjeseca oko Kepler-1708b.”

Također su analizirali i Kepler-1625b, utvrdivši da se promatrane pojave mogu objasniti razlikama u valnim duljinama dvaju teleskopa – Kepler i Hubble – koji su promatrali zvijezdu, što objašnjava efekt pripisan egzomjesecu. Ovo znači da su oba otkrića lažno pozitivna, što istraživači smatraju neiznenađujućim. Dakle, još uvijek nismo otkrili egzomjesec u Mliječnom putu. Ipak, algoritam Pandora pruža nadu za buduća istraživanja.

Tim je upotrijebio algoritam za predviđanje vrste egzomjeseca koji bi mogli očekivati s trenutnom tehnologijom; morao bi biti velik, barem približno veličine Zemlje, s relativno širokom orbitalnom udaljenošću od svog domaćina, gotovo poput planetarnog binarnog sustava.


U svemiru su prvo otkriveni neobični primjerci, na većem kraju spektra, jer su svjetliji i stoga lakše detektirajući. Manji objekti će biti otkriveni kasnije, kako se naša tehnologija i tehnike unapređuju. S obzirom na to da su manji objekti u svemiru puno brojniji od većih, možda postoji veliki broj egzomjeseca koji samo čekaju da ih otkrijemo.

Ali, za početak, samo jedan takav neobični, divovski egzomjesec bio bi senzacionalno otkriće, prepuno tajanstvenih i neistraženih čuda.

“Prvi egzomjeseci koji će biti otkriveni u budućim istraživanjima,” kaže Heller, “zadivit će nas svojom neobičnošću i pružiti uzbudljivo polje za istraživanje.”

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.