kozmos.hr
Svemir

Znanstvenici otkrili ‘mini’ supermasivnu crnu rupu

Izvor: X-ray: NASA/CXC/Dartmouth Coll./J. Parker & R. Hickox; Optical/IR: Pan-STARRS.
objavljeno

Novootkrivena ‘mini’ supermasivna crna rupa jedna je od najmanjih crnih rupa ikad pronađenih.

Crna rupa u galaksiji Mrk 462

Budući da crne rupe ne emitiraju ništa što možemo detektirati, postoji mnogo stvari o njima koje naprosto ne znamo. Najviše nas zbunjuju supermasivne crne rupe s masom od milijun do milijardu puta većom od našeg Sunca. Crne rupe formiraju se iz jezgri mrtvih zvijezda, no ostaje nejasno kako narastu do tako velikih razmjera. Unatoč tome, novo otkriće moglo bi nam pružiti određene odgovore.

U maloj patuljastoj galaksiji udaljenoj 110 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, astronomi su upravo pronašli jednu od najmanjih supermasivnih crnih rupa ikad detektiranih. ‘Čudovište’ u srcu galaksije Mrk 462 je samo 200 000 puta veće mase od našeg Sunca.

“Ova crna rupa u Mrk 462 jedna je od najmanjih supermasivnih crnih rupa ikad viđenih”, izjavio je astronom Jack Parker s Dartmouth Collegea. “Ovakve crne rupe je iznimno teško pronaći.” Njegovo otkriće sugerira da supermasivne crne rupe rastu iz zvjezdanog sjmena s masom tek 100 puta većom od Sunca.

Što je sa supermasivnim crnim rupama u ranom svemiru?

Ono što se ne uklapa u model zvjezdane mase jest otkriće mnogih supermasivnih crnih rupa u ranom svemiru. Teško je pomiriti rast malenog sjemena zvjezdane jezgre u ogromnu supermasivnu crnu rupu u kratkom vremenskom razdoblju u kojem su se ti objekti pojavili nakon Velikog praska.

Druga je mogućnost da su se u ranom svemiru ogromni, gusti oblaci plina i prašine direktno urušili u velike crne rupe koje su desetke tisuća puta veće od mase Sunca. Model direktnog kolapsa inače je vrlo rijedak proces što znači da možemo očekivati ​​relativno mali broj patuljastih galaksija koje sadrže supermasivne crne rupe, u usporedbi s modelom zvjezdanog sjemena.

Supermasivna crna rupa mogla bi sadržavati tragove Velikog praska

Crne rupe u patuljastim galaksijama

No zaista je teško vidjeti crne rupe u jezgri patuljastih galaksija. U većim galaksijama, astronomi mogu koristiti orbitu zvijezda u središtu kako bi otkrili središnju crnu rupu, ali patuljaste galaksije su premale i pretamne za to.

Druga metoda je traženje izrazito svijetlog, visokoenergetskog zračenja, poput rendgenskih zraka. To sugerira postojanje crne rupe koja aktivno skuplja materijal, zagrijavajući ga do tako visokih temperatura da izbacuje visokoenergetsko svjetlo.

Istraživači su koristili rendgenski opservatorij Chandra za proučavanje osam patuljastih galaksija za koje se pretpostavljalo da bi mogle skrivati ​​aktivnu supermasivnu crnu rupu. Samo Mrk 462 pokazao je rendgenski trag supermasivne crne rupe koja se hrani, s masom oko 200 000 puta većom od Sunčeve.

No, omjer visokoenergetskih rendgenskih zraka i niskoenergetskih rendgenskih zraka sugerirao je da je crna rupa zakopana gustim oblakom prašine. To bi pak značilo da je vjerojatniji scenarij zvjezdanog sjemena. “Budući da je zakopane crne rupe još teže otkriti nego one izložene, pronalazak ovog primjera može značiti da postoji puno više patuljastih galaksija sa sličnim crnim rupama”, rekao je astronom Ryan Hickox s Dartmouth Collegea.

Brzi rast crnih rupa

Nedavne studije također sugeriraju da bi to mogao biti slučaj. U posljednjih nekoliko godina astronomi su pronalazili crne rupe srednje težine u patuljastim galaksijama i ostacima patuljastih galaksija. To ide u prilog konceptu da supermasivne crne rupe rastu prilično brzo iz sjemena zvjezdane mase.

S obzirom da naša tehnologija ubrzanop napreduje, možda ćemo uskoro pronaći više ovakvih ‘mini’ supermasivnih crnih rupa.

“Ne možemo donijeti čvrste zaključke iz jednog primjera, ali ovaj bi rezultat trebao potaknuti mnogo opsežniju potragu za zakopanim crnim rupama u patuljastim galaksijama”, rekao je Parker. “Uzbuđeni smo zbog onoga što bismo mogli naučiti.”

Je li ova crna rupa najbliža Zemlji?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Starr M. (11. siječnja 2022.), Newly Discovered ‘Mini’ Supermassive Black Hole Is Among The Smallest Ever Found, Sciencealert.com (pristup 12. siječnja 2022.)

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.