Astronomi ih zovu super-pogodni planeti.
Znanstvenici su identificirali 24 super-pogodnih planeta za životu u našoj galaksiji. Uvjeti su čak bolji nego oni na Zemlji.
Naš Sunčev sustav vrlo je posebno mjesto. Koliko zasad znamo, osim ako se ne otkriju mikrobi na Veneri, Zemlja je jedini planet na kojem ima života. On se razvio kod nas i nigdje drugdje u sustavu prema informacijama koje trenutno imamo.
Izvanzemaljski život možda je ipak rasprostranjeniji nego što smo mislili. Najbolji kandidati za to su Venera, Mars i neki mjeseci oko Jupitera i Saturna.
No potvrđivanje ili odbijanje ove hipoteze nije tako jednostavno.
Još je teže saznati ima li života u drugim zvjezdanim sustavima u galaksiji i svemiru.
Iako nije moguće trenutnom tehnologijom putovati do drugog zvjezdanog sustav, možemo teleskopima promatrati galaksiju, zvijezde i egzoplanete.
Ova opažanja, istraživanja i mjerenja rezultirala su nedavnim otkrićem; na desetke planeta izvan Sunčevog sustav imaju bolje uvjete za život nego naša Zemlja. Studija je pokazala da ima i zvijezda koje bolje podržavaju razvoj života od našeg Sunca.
Sve ovo daje nam nadu da je izvanzemaljski život česta pojava u svemiru.
Istraživanje znanstvenika Dirk Schulze-Makucha sa Sveučilišta u Washingtonu (WSU), nedavno objavljeno u žurnalu Astrobiology, detaljno objašnjava karakteristike super-pogodni planeta, uključujući onih koji su stariji, veći, topliji i vlažniji od Zemlje. Izgleda da se život može bolje razviti na planetima koji orbitiraju oko stabilnih zvijezda s dužim životnim vijekom od Sunca.
Astronomi su našli upravo takav tip planeta. 24 kandidata za super-pogodne planete nalaze se unutar raspona od 100 svjetlosnih godina. Schulze-Makuch kaže da će istraživanje doprinijeti budućim opservacijskim kampanjama, poput NASA-inog h James Webb svemirskog teleskopa, LUVIOR svemirskog opservatorija i PLATO svemirskog teleskopa Europske svemirske agencije.
„Sastavili smo top 24 kandidata među nešto više od 4000 egzoplaneta na kojima su uvjeti za život potencijalno bolji nego na Zemlji. Po nama, kada je u pitanju potraga za ekstrasolarnim životom, ovi planeti zaslužuju veći prioritet nego planeti slični Zemlji.“ – Schulze-Makuch, René Heller i Edward Guinan, u svojem radu objavljenom u Astrobiologiji.
Sljedeća generacija teleskopa pomoći će astronomima u analizi potencijalnih super-pogodnih planeta. Schulze-Makuch upozorava da iako se „moramo fokusirati na određene planete s najobečavajućim uvjetima, treba biti oprezan kako ne bi zapeli tražeći drugu Zemlju umjesto planete s još boljim prilikama za život.“
Schulze-Makuch surađivao je s Renéom Hellerom i Edwardom Guinanom s Max Planck instituta za istraživanje Sunčevog sustava kako bi zajedno proveli novo istraživanje.
Radili su na identifikaciji super-pogodnih kriterija. To ih je ponukalo na analizu 4500 poznatih egzoplaneta. Znanstvenici su prošli kroz mnogo zvjezdanih sustava i odabrali one koji najvjerojatnije posjeduje planete sa životom i tekućom vodom te su na adekvatnoj distanci od zvijezde.
Nakon analize starosti zvijezda, njihovog tipa i količine energije, znanstvenici su pronašli 24 planeta koji zadovoljavaju kriterije iako nijedan ne zadovoljava baš sve kriterije.
Kritične karakteristike koje su uzimaju u obzir; planeti moraju biti između 5 do 8 milijardi godina starosti, 10% veći od Zemlje i 1,5 puta veće mase od Zemlje. Voda je ključ, što je ima više, to bolje, posebice ako je tekuća. Blago povećana prosječna temperatura, oko 2 o C iznad Zemljine, također više pogoduje životu, kažu istraživači.
„Nekad je teško prenijeti ovaj koncept super-pogodnih planeta jer mislim da je naš planet najbolji.“ Objašnjava Schulze-Makuch.
„Imamo veliku raznolikost kompleksnog života koji može preživjeti ekstremne uvjete. Dobro je imati prilagodljiv život, ali to ne znači da imamo najbolji mogući.“
Prema istraživaču, samo jedan egzoplanet ima sve četiri kritične karakteristike koje ga čini pogodnijim za život nego Zemlja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
