Zamislite ljeto toliko hladno da snijeg prekrije brda, a temperature više nalikuju zimi nego najtoplijem dijelu godine. Upravo se to dogodilo 1831. godine, kada su ljudi diljem svijeta svjedočili neobično hladnom vremenu i, još neobičnije, Suncu koje je izgledalo plavo i ljubičasto. Gotovo dva stoljeća znanstvenici su sumnjali da je uzrok vulkanska erupcija, no nisu mogli utvrditi o kojem se vulkanu radi—sve do sada.
Novo istraživanje tima sa Sveučilišta St. Andrews identificiralo je izvor ove atmosferske anomalije: vulkan Zavaritskii na otoku Simushir u Kurilskom arhipelagu, sjeverozapadno od Japana. Analizom mikroskopskih čestica vulkanskog pepela zarobljenih u polarnim ledenim jezgrama znanstvenici su uspjeli povezati dokaze i doći do zaključka.
Rješavanje misterija starog 200 godina
Proboj je omogućila suvremena tehnologija koja znanstvenicima omogućuje izdvajanje i proučavanje sićušnih čestica pepela iz drevnih ledenih jezgri. “Ovi mikroskopski fragmenti izuzetno su mali—otprilike deset puta tanji od ljudske vlasi,” objasnio je dr. William Hutchison, glavni autor studije. Njegov je tim dobio uzorke od ruskih i japanskih znanstvenika koji su godinama ranije prikupili vulkanski materijal s nenaseljenog otoka Simushir. Usporedbom tih uzoraka s česticama pepela iz leda otkrili su savršeno podudaranje.
“Trenutak kada smo shvatili da se kemijski sastavi potpuno poklapaju bio je nevjerojatan,” prisjetio se Hutchison. “Potvrdilo je ono što smo dugo sumnjali, ali nismo mogli dokazati do sada.”
Zašto su vulkanske erupcije važne
Vulkanske erupcije mogu drastično utjecati na globalnu klimu. Erupcija indonezijskog vulkana Tambora 1815. uzrokovala je poznatu “Godinu bez ljeta” 1816., kada su mraz i snijeg zabilježeni čak i u srpnju u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.
Jedan od novijih primjera je erupcija vulkana Pinatubo 1991. godine, koja je zbog ispuštanja ogromnih količina sumpornog dioksida uzrokovala pad globalne temperature za približno jedan stupanj Celzija, a učinak je trajao više od godinu dana.
Pretpostavlja se da je erupcija Zavaritskiija 1831. imala sličan utjecaj, što objašnjava neuobičajene vremenske prilike i plave nijanse Sunca koje su tada zabilježene diljem svijeta. Osim što rješava povijesni misterij, ovo otkriće naglašava koliko je važno razumjeti kako vulkanske erupcije mogu ozbiljno poremetiti klimu i poljoprivredu na globalnoj razini.
Hutchison ističe da je nužno poboljšati globalnu pripravnost, jer mnogi aktivni vulkani još uvijek nisu adekvatno praćeni. “Predvidjeti kada i gdje će se dogoditi sljedeća velika erupcija izuzetno je teško, ali to je ključno za ublažavanje posljedica na ljudske živote,” poručio je. Njegovo istraživanje naglašava potrebu za razvojem učinkovitijih sustava nadzora i jačanjem međunarodne suradnje kako bi se svijet mogao pravovremeno suočiti s budućim vulkanskim prijetnjama.
