Znanstvenici su izvukli 2.800 metara dugu jezgru leda iz antarktičkog ledenog pokrova, koja potencijalno sadrži neprekinuti zapis klimatske povijesti našeg planeta star više od 1,2 milijuna godina. Ovo izvanredno otkriće pruža uvid u evoluciju Zemljine klime kroz tisućljeća i može ponuditi ključne uvide u današnju klimatsku krizu.
Svaki metar jezgre leda sadrži otprilike 13.000 godina komprimiranih podataka, uključujući drevni zrak zarobljen u sitnim mjehurićima. Ovi smrznuti artefakti djeluju kao vremenske kapsule, čuvajući ključne informacije o prošlim atmosferskim uvjetima. Analizom ovih uzoraka istraživači mogu sastaviti vremensku crtu klimatskih fluktuacija, što nam pomaže bolje razumjeti ekstremne klimatske događaje koji su možda prijetili ljudskom opstanku u prošlosti.
Julien Westhoff, glavni znanstvenik projekta EPICA (Europski projekt bušenja leda na Antarktici), naglasio je važnost ovog otkrića: “Imamo čvrste dokaze da gornjih 2.480 metara ove jezgre sadrži klimatske podatke stare 1,2 milijuna godina.”
Pogled u prapovijesne klimatske misterije
Značaj ledene jezgre nadilazi granicu od 1,2 milijuna godina. Znanstvenici vjeruju da najdublji dijelovi uzorka mogu sadržavati led star više od 2,5 milijuna godina. Do sada je najstariji antarktički led pružao samo fragmentiran prikaz klimatske povijesti, star 2,7 milijuna godina. Ova nova jezgra, međutim, mogla bi ponuditi neprekinuti zapis, popunjavajući praznine u našem razumijevanju ciklusa glacijacije.
Ranije jezgre, uključujući EPICA-in rekord iz 2004., pokrivale su otprilike 740.000 godina. Nova otkrića mogla bi rasvijetliti ključno razdoblje između 900.000 i 1,2 milijuna godina, kada su se ciklusi glacijacije neobjašnjivo produljili. Neki znanstvenici čak teoretiziraju da je gotovo 99% ranih ljudi u Africi izumrlo tijekom ovih surovih klimatskih promjena—kontroverzna hipoteza koju djelomično podupiru genetski dokazi.
Mjesto bušenja, poznato kao Little Dome C, odabrano je zbog debelih, netaknutih slojeva leda. Smješteno 3.200 metara iznad razine mora u istočnoj Antarktici, područje trpi oštre uvjete, s ljetnim temperaturama koje padaju do -35°C i čestim jakim vjetrovima. Unatoč tim izazovima, EPICA-ini istraživači uspješno su dopremili opremu i započeli bušenje, koristeći naprednu izotopsku analizu za otkrivanje glacijalnih i interglacijalnih ciklusa gotovo u stvarnom vremenu.
Carlo Barbante, direktor EPICA-e, istaknuo je važnost ovog istraživanja: “Ovi podaci pomažu nam razumjeti složenu povezanost stakleničkih plinova i globalnih temperatura tijekom stotina tisuća godina. Ključno je za rasvjetljavanje misterija klimatskih prijelaza.”
Usporedbom prošlih klimatskih podataka s trenutnim uvjetima, znanstvenici se nadaju predvidjeti budući smjer naše klime. Antarktički ledeni pokrov, koji drži 90% svjetske slatke vode, ostaje riznica tajni. Svako novo bušenje približava znanstvenike otkrivanju priče o najdramatičnijim klimatskim promjenama našeg planeta.
