kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Život je možda bio moguć već nekoliko sekundi nakon Velikog praska
Svemir

Život je možda bio moguć već nekoliko sekundi nakon Velikog praska

objavljeno

Zemlja je domaćin životu već oko 4 milijarde godina, što predstavlja značajan dio 13,77 milijardi godina dugog vijeka svemira. Ova činjenica navodi na razmišljanje da, ukoliko je život uspio nastati na Zemlji, postoji mogućnost da se mogao pojaviti i drugdje. Čak i po najširim definicijama života, postoji teorija da bi život mogao biti prisutan već sekunde nakon Velikog praska.

Definiranje života je ključno za razumijevanje njegovog porijekla. Sa preko 200 objavljenih definicija, ovaj pojam pokazuje svoju kompleksnost. Na primjer, jesu li virusi živi organizmi s obzirom na to da se mogu replicirati samo unutar domaćina? Ili, što je s prionima, patogenim proteinima? Granica između života i neživota je predmet brojnih debata. Međutim, za naše istraživanje koristimo široku definiciju: Život je sve što podliježe darvinističkoj evoluciji.

Ova široka definicija omogućava nam istraživanje samih početaka života, koji neizbježno brišu granice između živog i neživog. U nekom trenutku u dalekoj prošlosti, Zemlja je prešla iz nežive u živu fazu, što ukazuje na postojanje prijelaznog perioda. Kako istražujemo dalje u prošlost i razmatramo druge moguće oblike života, naša definicija mora ostati fleksibilna, osobito kada se suočavamo s ekstremnim i neobičnim aspektima svemira.

Prema ovoj definiciji, život na Zemlji je nastao prije najmanje 3,7 milijardi godina. Već tada, mikroskopski organizmi su bili dovoljno razvijeni da ostave tragove koji su sačuvani do danas. Oni su koristili DNK za pohranu informacija, RNK za prepisivanje tih informacija u proteine i proteine za interakciju s okolinom te repliciranje DNK. Ovaj kompleksan mehanizam omogućio je tim organizmima da prolaze kroz darvinističku evoluciju.

Međutim, kako prenosi space.com, ovi mikroorganizmi nisu se jednostavno pojavili; oni su evoluirali iz jednostavnijih oblika života. Ako prihvatimo da je život sve što evoluira, logično je pretpostaviti da je postojao još jednostavniji oblik života u ranijoj Zemljinoj prošlosti. Neki znanstvenici spekuliraju da su se prvi samoreplicirajući molekuli, što bi bili najjednostavniji oblici života na Zemlji, mogli pojaviti čim su se oceani ohladili, prije više od 4 milijarde godina.

Mars i Venera

Zemlja možda nije bila jedini planet s takvim uvjetima – Mars i Venera su u to vrijeme imali slične uvjete, pa postoji mogućnost da se život razvio i na tim planetima.

Sunce nije bila prva zvijezda koja je pokrenula proces fuzije; ono je dio dugog lanca generacija zvijezda. Život kakvog poznajemo zahtijeva ključne elemente poput vodika, kisika, ugljika, dušika i fosfora. Osim vodika, koji je nastao u prvim minutama nakon Velikog praska, svi ovi elementi se stvaraju u srcima zvijezda tijekom njihovog životnog ciklusa. Stoga, s nekoliko generacija zvijezda koje se rađaju i umiru, šireći svoje elemente po galaksiji, može se pojaviti zemaljski tip života u svemiru.

Ovo saznanje pomiče mogući početak života u svemiru na više od 13 milijardi godina unazad, u razdoblje poznato kao kozmička zora, kada su se formirale prve zvijezde. Iako astronomi nisu sigurni kada se točno dogodilo ovo prelomno doba, smatra se da je to bilo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. S pojavom ovih zvijezda, započelo je stvaranje elemenata neophodnih za život.

Život kakvog poznajemo, koji se temelji na ugljikovim lancima, koristi kisik za transport energije i ovisi o tekućoj vodi, možda je mnogo stariji od Zemlje. Čak i druge hipotetske forme života koje se temelje na neobičnim biokemijama zahtijevaju sličan spektar elemenata. Na primjer, izvanzemaljski oblici života možda koriste silicij umjesto ugljika kao osnovni gradivni element ili metan umjesto vode kao otapalo. Bez obzira na to, ti elementi moraju imati svoje izvorište, a to je u jezgrama zvijezda. Bez zvijezda, kemijski temeljen život nije moguć.

Je li moguć život bez kemije?

No, postavlja se pitanje: je li moguć život bez kemije? Teško je zamisliti kako bi izgledala takva bića. Međutim, ako se držimo široke definicije života – svega što je podložno evoluciji – kemija možda i nije nužna. Iako je kemija praktičan način za pohranu informacija, dobivanje energije i interakciju s okolinom, postoje i drugi hipotetski putovi.

Na primjer, 95% energetskog sadržaja svemira, koji je nepoznat fizici, izvan je poznatih elemenata. Znanstvenici još uvijek ne znaju od čega se sastoje ove misteriozne komponente svemira, poznate kao tamna tvar i tamna energija.

Možda postoje dodatne prirodne sile koje djeluju isključivo na tamnu tvar i tamnu energiju. Postoji li više “vrsta” tamne tvari, neka vrsta “tamne periodične tablice”? Tko može reći kakve interakcije i kakva “tamna kemija” se odvijaju u prostranstvima između zvijezda? “Tamni život”, hipotetski oblik života, možda se pojavio u vrlo ranoj fazi svemira, daleko prije nastanka prvih zvijezda, pod utjecajem sila koje još ne razumijemo.

Mogućnosti su još fantastičnije. Neki fizičari pretpostavljaju da su u najranijim trenucima Velikog praska sile prirode bile toliko ekstremne i neobične da su mogle podržavati razvoj složenih struktura. Na primjer, te strukture su mogle biti kozmičke strune, nabori u prostor-vremenu, sidreni magnetskim monopolima. Uz dovoljnu složenost, ove strukture su mogle pohranjivati informacije. Obilje energije omogućilo bi njihovu samoreplikaciju i darvinističku evoluciju.

Stvorenja koja bi postojala u takvim uvjetima živjela bi i umirala u trenu, njihova cijela povijest trajala bi manje od sekunde – ali za njih bi to bilo cjelokupno životno iskustvo.

Ovakva saznanja otvaraju nove perspektive i potiču maštu o mogućnostima života u svemiru. I dok znanstvenici i dalje tragaju za odgovorima, jedno je sigurno: pojam života, njegovo porijeklo i mogućnosti u svemiru su teme koje će i dalje intrigirati i izazivati naše razumijevanje svemira i našeg mjesta u njemu.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube