Zemlja je možda imala sve elemente potrebne za život – suprotno teorijama da su došli s meteoritima

Godinama su znanstvenici smatrali da su ključni elementi za život, kao što su sumpor i dušik, stigli na Zemlju udarima asteroida i meteorita u njezinu površinu. Međutim, nedavno objavljeno istraživanje u prestižnom znanstvenom časopisu Science Advances donosi novu perspektivu, sugerirajući da su ovi hlapljivi elementi možda već bili prisutni od samih početaka formiranja planeta.

Hlapljivi elementi, poput ugljika, vodika i dušika, karakterizira lakše isparavanje u usporedbi s ostalim elementima. Ovo istraživanje posebno se fokusiralo na grupu elemenata poznatu kao halkogeni, uključujući sumpor, selen i telur. Razumijevanje kako su ovi elementi dospjeli na Zemlju omogućuje bolji uvid u geološku povijest našeg planeta te pruža nova saznanja o mogućnostima života na drugim terestričkim planetima.

Teorija “kasne prevlake” predviđala je da se Zemlja inicijalno formirala iz materijala siromašnih hlapljivim elementima, te da su ovi elementi na Zemlju stigli tek nakon formiranja njezinog jezgra, udarima tijela bogatih hlapljivim elementima iz vanjskog solarnog sustava. Ova teorija implicira da su temeljni elementi za život na Zemlju stigli tek nakon navedenog događaja.

Najnovija istraživanja

Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da je Zemlja posjedovala sve vitalne hlapljive elemente već u svojoj ranoj fazi formiranja, što dovodi u pitanje dosadašnju teoriju kasne prevlake. Ovi rezultati su u skladu s drugim studijama, uključujući one koje istražuju porijeklo vode na Zemlji.

Kako bi istražili porijeklo hlapljivih elemenata, znanstvenici su primijenili tehniku računalnih proračuna temeljenih na prvotnim principima. Ova metoda omogućava analizu ponašanja izotopa – atomskih varijacija elemenata s različitim brojem neutrona. Različiti izotopi pokazuju blago različito ponašanje tijekom formiranja Zemlje, ostavljajući specifične potpise koji služe kao “otisci prstiju” za praćenje njihovih putanja tijekom formiranja planeta.

Ova tehnika omogućila je znanstvenicima da predviđaju isotopne potpise različitih halkogena, ovisno o načinu formiranja Zemlje. Usporedba ovih predviđanja s stvarnim mjerenjima izotopa halkogena na Zemlji pokazala je da, iako su mnogi hlapljivi elementi isparili tijekom rane, vruće i sjajne faze formiranja Zemlje, znatan broj je i dalje prisutan.

Buduća istraživanja će, osim halkogena, obuhvatiti i druge ključne hlapljive elemente za život, poput dušika. Također, istraživanje ponašanja ovih elemenata pod ekstremnim uvjetima može pružiti dodatne informacije o ponašanju izotopa tijekom različitih faza rasta i formiranja Zemlje.

Osim toga, znanstvenici planiraju koristiti ovakav pristup u istraživanju egzoplaneta, s ciljem otkrivanja mogućih uvjeta pogodnih za život izvan našeg sunčevog sustava.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr