Pluton već desetljećima izaziva rasprave među astronomima, ne samo zbog svog statusa “patuljastog planeta”, već i zbog putanje koja ga izdvaja od svih ostalih tijela u Sunčevu sustavu. Njegova orbita nije u istoj ravnini s osam službenih planeta, izrazito je izdužena i nagnuta, a i u odnosu na ostale objekte u Kuiperovu pojasu pokazuje jedinstvene osobine.
Za razliku od Zemlje, čija je orbitalna ekscentricitet (odstupanje od savršenog kruga) samo 0,0167, Plutonova iznosi 0,25. To znači da je njegova orbita znatno izduženija. Radi usporedbe, Mars ima ekscentricitet 0,093, a Saturn 0,054.
Nagib Plutonove orbite u odnosu na ekliptiku iznosi 17,4 stupnja. Zemljina orbita nagnuta je tek oko 1,5 stupnjeva, a Merkurova oko 2 stupnja. Takvi parametri Pluton stavljaju u potpuno drukčiji položaj od ostalih planeta.
Planetarna znanstvenica Renu Malhotra sa Sveučilišta Arizona objašnjava da su za Plutonove osobitosti presudne gravitacijske interakcije s Neptunom i ostalim divovskim planetima. Tijekom ranog razdoblja Sunčeva sustava, planeti su migrirali. Neptun se pomaknuo prema van, pri čemu je “uhvati” Pluton u takozvanu orbitalnu rezonanciju.
Pluton i Neptun danas se nalaze u stabilnom odnosu 3:2, Pluton obiđe Sunce dva puta dok Neptun obiđe tri puta. Iako Pluton povremeno uđe unutar Neptunove orbite, njihova rezonancija sprječava sudare i dodatne nestabilnosti.
Poseban položaj u perihelu
Još jedna neobičnost je što Pluton pri perihelu, najbližoj točki Suncu, uvijek ostaje iznad orbitalne ravnine planeta. Malhotra ističe da simulacije pokazuju kako Pluton nikada ne prelazi ravninu, za razliku od mnogih drugih tijela. To je posljedica složenih gravitacijskih utjecaja Neptuna, Jupitera i Urana, koji zajedno “stabiliziraju” Pluton i sprječavaju kaotične poremećaje.
Pluton ipak nije jedini s neobičnom putanjom. Patuljasti planet Erida ima ekscentricitet 0,45 i nagib orbite od čak 43 stupnja, što ga čini još ekstremnijim primjerom.
Kuiperov pojas, golemo područje iza Neptuna, dom je milijunima ledenih tijela te patuljastim planetima poput Makemakea i Eride. Astronom Will Grundy iz Lowellova opservatorija, član NASA-ine misije New Horizons, ističe da taj pojas skriva više raznolike geološke “krajobraze” na objektima većim od 100 kilometara nego što ih zajedno imaju svi ostali planeti i sateliti Sunčeva sustava.
Kako i kada su se planeti točno pomicali, znanstvenici tek trebaju razjasniti. Pluton i njegovi susjedi u Kuiperovu pojasu ostaju ključevi za razumijevanje složene povijesti Sunčeva sustava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
