Iako često viđamo prikaze cijele galaksije, nijedna od tih slika nije stvarna fotografija. Razlog je jednostavan: nalazimo se unutar Mliječne staze i nemamo mogućnost snimiti je izvana.
Na društvenim mrežama često se postavlja pitanje: “Ako se nalazimo unutar Mliječne staze, kako možemo fotografirati cijelu galaksiju?” Odgovor na to dala je znanstvena komunikatorica i bivša NASA-ina analitičarka Alexandra Doten, istaknuvši da zapravo – ne možemo.
“Svaka slika koju vidite, a prikazuje cijelu Mliječnu stazu, zapravo je ilustracija,” objasnila je Doten u svom videu. “Ne možemo je vidjeti takvu, i vjerojatno nikada nećemo moći.”
Razlog je vrlo jednostavan: ljudska civilizacija nikada nije napustila galaksiju, niti je dostigla udaljenost s koje bi se ona mogla snimiti u cijelosti. Nalazimo se na rubu jednog od spiralnih krakova, bez mogućnosti promatranja galaksije izvan te strukture.
Usporedba s prikazima Zemlje
Doten navodi analogiju sa Zemljom. Ljudi su dugo znali oblik našeg planeta, zahvaljujući kartiranju, astronomskim promatranjima i gravitacijskim mjerenjima. No, prvu cjelovitu fotografiju Zemlje mogli smo snimiti tek kad smo otišli dovoljno daleko u svemir.
To se dogodilo 1972. godine, tijekom misije Apollo 17, kada su astronauti Ron Evans ili Harrison Schmitt snimili slavnu fotografiju “the Blue Marble” iz svemira.
Snimiti Mliječnu stazu na sličan način bilo bi nemjerljivo složenije. Kako objašnjava Doten, svemirska letjelica bi morala otputovati daleko iznad ili ispod galaktičkog diska, na udaljenost koja je trenutačno znanstveno i tehnički nedostižna. Budući da čovječanstvo još nije napustilo Sunčev sustav, takav podvig ne može se ostvariti u doglednoj budućnosti.
@astro_alexandra Replying to @walkieescobell how do we know what our galaxy, the milky way, looks like? #space #astronomy #nasa #science
Kako znamo kako izgleda Mliječna staza?
Unatoč nemogućnosti snimanja stvarne slike, astronomi posjeduju dovoljno podataka da rekonstruiraju izgled naše galaksije. Kada noću pogledamo u nebo, velika većina zvijezda koje vidimo pripada Mliječnoj stazi.
Pomoću kartiranja zvijezda, analize svjetlosti i drugih mjerenja, znanstvenici su uspjeli stvoriti detaljan model galaktičke strukture. Usto, proučavanjem drugih galaksija sličnog tipa – tzv. prečkastih spiralnih galaksija – dodatno potvrđujemo zaključke o obliku i dinamici Mliječne staze.
“Zamislite da pokušavate nacrtati panoramsku sliku panoramskog kotača dok se još uvijek vozite na njemu,” kaže Doten. “Ne vidite ga izvana, ali možete rekonstruirati njegov oblik i strukturu promatrajući dijelove oko sebe.”
Osim rasporeda zvijezda, astronomi su uspjeli snimiti i neke ključne objekte unutar galaksije, uključujući i supermasivnu crnu rupu u njezinu središtu.
Znanost bez fotografije
Premda vjerojatno nikada nećemo imati stvarnu fotografiju Mliječne staze izdaleka, znanstvena spoznaja ne ovisi o vizualnim prikazima. Ilustracije i računalni modeli, temeljeni na preciznim mjerenjima, omogućuju nam razumijevanje galaktičke dinamike, povijesti sudara s drugim galaksijama i položaja našeg Sunčevog sustava u svemiru.
No, za cjelovitu fotografiju – onu koja bi uhvatila cijelu galaksiju iz vanjske perspektive – trebat će proći ne samo desetljeća, nego vjerojatno mnogi naraštaji. Takva slika, ako ikada bude snimljena, bit će dokaz o dosegu ljudske prisutnosti daleko izvan granica Sunčeva sustava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
