kozmos.hr
Svemir

Zašto bi čovječanstvo trebalo kolonizirati Ceres?

Dwarf-Planet-Ceres-1536x968 (Curiosmos)
objavljeno

Nakon našeg planeta Ceres ima najviše vode od svih objekata unutar Sunčevog sustava, a podzemne vode mogle bi pružiti izvrsna staništa za život kakav poznajemo.

Sunčev sustav i život

Naš Sunčev sustav zanimljivo je mjesto – iako imamo osam planeta koji čine njegovu jezgru, bezbrojni drugi svjetovi dijele naše kozmičko susjedstvo. Mnogi su patuljasti planeti, poput Plutona i Ceresa (ili Cerere). Drugi su mjeseci Jupitera i Saturna, poput Encelada i Europe. Iako teleskopima istražujemo naš Sunčev sustav više od jednog stoljeća, još uvijek ne znamo postoje li potencijalno i drugi mjeseci i patuljasti planeti, pa čak hipotetski i planeti (kao primjerice hipotetski Planet Devet).

Ono što smo do sada pronašli je intrigantno. Otkrili smo da su mnogi od ovih svjetova smještenih u našem susjedstvu mjesta gdje bi život kakav poznajemo mogao preživjeti. I dok znanstvenici jedva čekaju iskrcati ljude na Mars i kolonizirati Crveni planet, postoje druga mjesta vrijedna pažnje!


Patuljasti planet Ceres prikazan u lažnim bojama koje ističu razlike u površinskim materijalima (©NASA/JPL-CalTech//UCLA/MPS/DLR/IDA).

Ceres – potencijalno nastanjiv svijet?

Ceres (ili Cerera) je patuljasti planet 27% veći i i 1.3% manje mase od našeg prirodnog satelita – Mjeseca. Riječ je o najvećem objektu u asteroidnom pojasu koji odvaja Mars od plinovitog diva Jupitera. Ceres je čudan svijet, a nedavne misije na patuljasti planet to su samo potvrdile. Otkrio ga je 1801. godine astronom Giuseppe Piazzi iz Astronomskog opservatorija u Palermu, a najrecentniji ‘gost’ ovog zanimljivog i neobičnog svijeta bila je svemirska letjelica Dawn 2015. godine.

Simplificiran i ilustrativan prikaz planeta Sunčevog sustava. Unutarnji dio Sunčevog sustava čine stjenoviti planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Mars – a nakon pojasa asteroida započinju vanjski plinoviti planeti – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun (©NASA).
Simplificiran i ilustrativan prikaz planeta Sunčevog sustava. Unutarnji dio Sunčevog sustava čine stjenoviti planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Mars – a nakon pojasa asteroida započinju vanjski plinoviti planeti – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun (©NASA).

Vodeni svijet

Iako je Ceres dalje od Sunca nego Zemlja i Mars, pokazalo se da otprilike polovicu volumena patuljastog planeta čini voda (za usporedbu na Zemlji je riječ o svega 0.1% volumena, no naš je planet i dosta veći). Govoreći o masi – dakle, ne volumenu – planet je oko 73% stjenovit, što pak znači da ovaj ne tako daleki svijet ima (nakon Zemlje) najviše vode od svih objekata unutar Sunčevog sustava. Što je još zanimljivije, prema profesoru Aviu Loebu s Harvarda, Ceresine podzemne slane vode mogle bi pružiti izvrsna staništa za život kakav poznajemo.

Zašto bi ljudi trebali kolonizirati Ceres

Kako je objasnio profesor Loeb, postoji mnogo razloga zašto bismo trebali kolonizirati patuljasti planet u bliskoj budućnosti. Prije svega Ceres je bogat resursima – ima obilje organskih molekula i amonijaka, a ima i puno vode. Nadalje, planet prima dovoljno sunčeve svjetlosti da nam omogući proizvodnju energije korištenjem postrojenja na solarni pogon.

Ako bismo kolonizirali Ceres ovaj svijet mogao bi se pokazati kao transportno čvorište koje bi ljudima omogućilo putovanje dalje u Sunčev sustav, počevši od vrlo bogatog asteroidnog pojasa, iz kojeg bismo mogli izvući iznimno vrijedne resurse koji bi nam omogućili daljnji razvoj tehnologija potrebna za istraživanje vanjskog Sunčevog sustava.

Ekskluzivno za Kozmos.hr: Profesor Avi Loeb o istraživanju svemira, NLO-ima i budućnosti čovječanstva – I dio

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram


t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.