Zapanjujuće fotografije koje nam pruža Svemirski teleskop James Webb otkrivaju rađanje i smrt masivnih zvijezda u svemiru.
Svemirski teleskop James Webb, koji nas neumorno oduševljava svojim izvanrednim fotografijama, pruža nam dragocjeni uvid u dinamične procese koji daju oblik svemirskim fenomenima. Astronomkinja Nienke van der Marel, kroz tri ilustrativne slike, otkriva nam fascinantan pogled na životni ciklus masivnih zvijezda, od njihova rođenja do smrti
Ophiuchus
Na jednoj od fotografija prikazan je Ophiuchus, poznat i kao zviježđe Zmijonosac, regija u kojoj se formiraju zvijezde. “Ova regija formacije zvijezda, stara nekoliko milijuna godina, dom je zvijezdama koje su još uvijek u fazi rasta, oko kojih se formiraju planeti. Ovo područje predstavlja ključni fokus mog istraživačkog rada,” objašnjava Van der Marel.
Diverzitet boja na ovim fotografijama rezultat je upotrebe različitih filtara na teleskopu, svaki od kojih je osjetljiv na različite vrste materijala koji emitiraju svjetlost različitih valnih duljina. Crvena boja koju zapažamo indicira prisutnost vrućeg vodika, čija emisija svjetlosti signalizira energiju koja se oslobađa tijekom formacije zvijezde, stvarajući impresivne mlazove koji potiskuju plin iz okolnog međuzvjezdanog oblaka.
Van der Marel također ističe prisutnost mladih zvijezda vidljivih kao bijele točke svjetlosti (white spots of light), te veliki luk na slici koji predstavlja vanjski rub šupljine stvorene djelovanjem mlade masivne zvijezde S1. “S1, zvijezda više od 20 puta masivnija od Sunca, svojom ogromnom energijom zagrijava materijal u svojoj okolini do ekstremnih temperatura, što rezultira kemijskim reakcijama i stvaranjem ove šupljine,” objašnjava Van der Marel.
Posebno je fascinantan disk oko zvijezde koji, promatran sa strane, stvara vizualni efekt nalik na pješčani sat. Ovaj disk, ispunjen prašinom koja apsorbira svjetlost, mjesto je gdje se prašina zgrušava i potencijalno formira planete, proces koji je i dalje predmetom intenzivnih istraživanja.
Wolf-Rayet 124
Van der Marel nadalje opisuje fascinaciju promatranjem zvijezda Wolf-Rayet 124, masivne zvijezde u kasnoj fazi evolucije koja je na pragu eksplodiranja u supernovu. Oko ove zvijezde nalazi se oblak prašine obojen u nijanse roza, smeđe i ljubičaste, ostaci materijala odbačeni s površine zvijezde. “Ovi materijali pružaju nam jedinstven uvid u procese obogaćivanja svemira težim elementima i prašinom, ključnim za formiranje planeta i života,” napominje Van der Marel.
Kasiopeja
Na kraju, Van der Marel nas upoznaje s posljedicama eksplozije masivne zvijezde, prikazujući nam ostatak supernove u Kasiopeji, gdje narančasti i crveni materijali predstavljaju vodik izbacivan eksplozijom, dok svjetliji, roza materijal možda predstavlja ostatke same zvijezde. Zagonetna zelena petlja, koju znanstvenici još uvijek pokušavaju objasniti, predstavlja jedno od brojnih iznenađenja koje svemir ima za ponuditi. Nazvana “zeleno čudovišta” zbog svog neočekivanog pojavljivanja, ova struktura pokazuje kako svemirska istraživanja neprestano iznenađuju i potiču znatiželju.
“Supernova koju promatramo dogodila se prije približno 350 godina, što znači da materijal koji vidimo već neko vrijeme zadržava svoju formu. Ovaj fenomen pruža nam uvid u trajne posljedice eksplozija zvijezda, dok nas zagonetna zelena petlja podsjeća na sve što još uvijek ne znamo o svemiru,” izjavila je Van der Marel. Dodala je kako je jedan od istraživača izjavio da će ostatak svoje karijere posvetiti analizi podataka prikupljenih iz ove slike, što ilustrira neprestanu znatiželju i posvećenost kojom se astronomi suočavaju s misterijima svemira.
Van der Marel ističe kako je upravo ta nepredvidivost i sposobnost iznenađenja ključna karakteristika astronomije. “Astronomi često istražuju jedan fenomen, samo da bi otkrili nešto sasvim neočekivano. To čini našu disciplinu izuzetno fascinantnom i zabavnom,” zaključuje ona, naglašavajući kako svaki novi pogled na svemir pruža dodatne zagonetke koje čekaju na rješenje, potičući time neprekidnu potragu za znanjem i razumijevanjem kozmičkih procesa koji oblikuju naš svemir.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
