Nova snimka svemirskog teleskopa James Webb zaintrigirala je astronome: uspjeli su zabilježiti egzoplanet toliko hladan da njegovo postojanje otvara sasvim novu razinu razumijevanja dalekih svjetova. No to nije sve. Planet orbitira unutar sustava koji djeluje toliko kaotično da su znanstvenici posegnuli za terminom “planetarni zločin” kako bi opisali njegovu prošlost.
Riječ je o planetu 14 Herculis c, koji se nalazi 60 svjetlosnih godina od nas u zviježđu Herkula. Ovaj div, gotovo sedam puta masivniji od Jupitera, ima prosječnu temperaturu od samo -3 °C. Za usporedbu, većina egzoplaneta koje smo do sada direktno “uhvatili” kamerom bila je stotinama, pa i tisućama stupnjeva toplija.
“To što smo uopće uspjeli vidjeti ovako hladan planet pokazuje koliko je Svemirski teleskop James Webb osjetljiv u infracrvenom spektru,” rekao je William Balmer, doktorand sa Sveučilišta Johns Hopkins koji je suautor studije. “Donedavno smo snimali samo mlade i vruće planete. Ovo je prvi put da gledamo nešto starije, tiše — gotovo zaleđeno.”
Gravitacijski nered: sustav koji ne slijedi nikakva pravila
Zvijezda 14 Herculis vrlo je slična našem Suncu, ali njezin planetarni sustav sve je samo ne uredan. U njemu su zasad poznata dva planeta – 14 Herculis b i 14 Herculis c – i oni ne kruže lijepo poravnati u istoj ravnini, kao što je slučaj u našem Sunčevu sustavu. Umjesto toga, njihove orbite sijeku se pod kutom od gotovo 40 stupnjeva. Doslovno se križaju u svemiru.
“Ovakvu orbitalnu konfiguraciju nikad prije nismo direktno snimili,” ističu autori studije, predstavljene na godišnjem skupu Američkog astronomskog društva u Anchorageu. “Planet c putuje kao da juri kroz zamišljeni X – kao da nešto nije ispalo kako treba tijekom formiranja sustava.”
Jedna od teorija kaže da je treći planet još davno nasilno izbačen iz sustava, što je narušilo gravitacijsku ravnotežu preostalih. “I naš Sunčev sustav bio je u početku prilično kaotičan,” podsjeća Balmer. “Znamo da su divovski planeti poput Jupitera i Saturna značajno utjecali na raspored manjih tijela. No ovdje gledamo nešto još ekstremnije – gotovo kao da promatramo svemirsko bojno polje, a ne skladan sustav.”
Putanja, svjetlina i čudna kemija
Planet 14 Herculis c kruži oko svoje zvijezde na udaljenosti od oko 2,25 milijardi kilometara – otprilike između orbita Saturna i Urana. No ta orbita nije uredna i kružna, već izdužena poput jajeta, s velikim varijacijama udaljenosti tijekom godine.
Pritom je planet slabije svijetlio nego što se očekivalo za svoju masu i starost, što je navelo tim na dodatna razmatranja. Objašnjenje se vjerojatno krije u atmosferi planeta, gdje umjesto očekivanog metana dominiraju ugljični dioksid i ugljični monoksid – i to na temperaturama gdje bi metan trebao biti prevladavajući spoj.
“Takvo ponašanje vidimo kod tzv. smeđih patuljaka,” objašnjava Daniella Bardalez Gagliuffi, suautorica studije sa Amherst Collegea. “To ukazuje na snažne vertikalne struje u atmosferi – molekule iz toplijih dubina brzo se prenose prema hladnijem gornjem sloju, prije nego stignu reagirati.”
Samo je točka na fotografiji, ali nosi cijeli svijet informacija
Iako je 14 Herculis c na Webbovoj fotografiji vidljiv tek kao malena, gotovo neprimjetna točka, u toj točki krije se cijela znanstvena priča.
Nije riječ o još jednom broju u katalogu. Ovaj planet nudi rijetku priliku da proučimo što se događa kad se gravitacija poigra pravilima – i što ostane kad kaos prestane.
Znanstvenici se nadaju da će buduća spektroskopska promatranja otkriti još više o kemiji atmosfere ovog hladnog diva i pomoći u razumijevanju kako se sustavi razvijaju kad stvari krenu po zlu. Jer u svemiru, baš kao i na Zemlji, ništa ne ide uvijek po planu — a katkad su upravo ti “pogrešni” sustavi oni koji najviše nauče o tome tko smo i otkud dolazimo.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
