Svemirski teleskop James Webb zabilježio je neobičan prizor na udaljenosti većoj od osam milijardi svjetlosnih godina: galaksiju koju znanstvenici uspoređuju sa svemirskom meduzom. Objekt pod oznakom COSMOS2020-635829 otkriven je kako kroz međugalaktički prostor vuče rep pun mladih zvijezda, što je rezultat ekstremnog procesa gubitka plina poznatog kao “ram pressure stripping”.
Ovakve galaksije obično se nalaze u gustim jatom drugih galaksija. Kako se kreću kroz vrući međugalaktički plin, izložene su snažnom dinamičkom pritisku koji im doslovno struže plin iz vanjskih dijelova. Taj ogoljeni materijal potom kondenzira i pretvara se u nova zvjezdana jata — stvarajući karakteristični rep zbog kojeg ih zovemo “galaksije meduze”.
Najudaljeniji primjer dosad
Prema podacima iz studije objavljene 17. lipnja na otvorenom serveru arXiv, COSMOS2020-635829 ima crveni pomak od 1,156 — što znači da je gledamo kakva je bila prije više od osam milijardi godina. Radi se o najudaljenijem poznatom primjeru ove vrste galaksije, a ujedno i prvom slučaju u kojem je rep ioniziranog plina detektiran tako rano u povijesti svemira.
Galaksija pripada masivnom protojatu koji emitira rendgenske zrake, što ukazuje na iznimno turbulentno okruženje. Upravo takva okolina pogoduje ekstremnim procesima poput ovoga. Prema znanstvenicima, upravo su ovakvi trenuci ključni za razumijevanje ranog razvoja galaktičkih struktura.
Zvjezdani repovi puni mladih jata zvijezda
Najzanimljiviji dio otkrića leži u samom repu galaksije. Visokorezolucijske infracrvene snimke svemirskog teleskopa James Webb otkrile su niz mladih zvjezdanih jata, plavkastih boja i izvan glavnog diska galaksije. Svakio jato ima masu od otprilike 100 milijuna Sunčevih masa i stvara zvijezde brzinom od 0,1 do jedne mase Sunca godišnje.
Iako predstavljaju tek jedan posto ukupne mase galaksije, te svijetle regije otkrivaju koliko su ovakvi procesi dinamični i učinkoviti. Rep nije tek nusprodukt raspadanja — on je aktivno žarište stvaranja.
COSMOS2020-635829 trenutno proizvodi zvijezde brzinom od oko 100 solarnih masa godišnje, što je izuzetno aktivna faza. No kako se količina plina smanjuje, galaksija će postupno ostati bez “goriva” za nove generacije zvijezda.
Ovo otkriće potvrđuje da galaksije ne gube svoj potencijal tiho, već u eksploziji aktivnosti — pod utjecajem svoje okoline. Studija zaključuje da su ovakvi procesi gubitka plina i gašenja zvjezdanog formiranja uobičajeni već u ranim fazama svemira, čak i tijekom tzv. Kozmičkog podneva, kada je stvaranje zvijezda bilo na vrhuncu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
