WASP-39b postao je najbolje istraženi planet u svemiru izvan našeg Sunčevog sustava, nakon što je njegovu atmosferu nedavno promatrao svemirski teleskop James Webb.
Atmosfera WASP-39b-a na meti James Webba
WASP 39b plinoviti je div nalik Saturnu, a od Zemlje je udaljen oko 700 svjetlosnih godina. Njegova veličina iznosi oko 1/3 Jupiterove. Ovaj užareni planet kruži oko 7 milijuna kilometara od svoje zvijezde (bliže nego Merkur našem Suncu) u sazviježđu Djevica, a dosadašnja promatranja otkrila su kako WASP-39b u svojoj atmosferi sadrži ugljikov dioksid.
James Webb također je nedavno ‘bacio oko’ na atmosferu WASP 39b, otkrivajući nam neviđene detalje o njegovom kemijskom sastavu te omogućavajući astronomima da testiraju nove metode potrage za životom u svemiru. Pored toga, podaci sa James Webba otkrivaju nam i povijest formiranja egzoplaneta.
Otkriven ugljični dioksid u atmosferi egzoplaneta
Gusti oblaci puni sumpora i silikata na WASP-39b-u
“Ova prva opažanja samo su najava onog što je moguće sa James Webbom”, rekla je u izjavi Laura Kreidberg, direktorica Instituta za astronomiju Max Planck (MPIA) u Njemačkoj koja je sudjelovala u promatranjima. “Provjerili smo teleskop kako bismo testirali njegove performanse i bio je gotovo besprijekoran — čak i bolji nego što smo se nadali.”
Promatranja WASP-39b-a izvedena su pomoću tri Webbova instrumenta: glavne kamere NIRCam i dva spektroskopa NIRISS i NIRSpec, otkrivajući kemijski sastav egzoplaneta. Podaci pokazuju da je WASP-39b obavijen gustim oblacima sumpora i silikata. Ovi spojevi vrše interakciju sa svjetlom matične zvijezde, stvarajući sumporni dioksid na sličan način kao što to čini ozon u našoj atmosferi. Jaka svjetlost zvijezde koja pogađa WASP-39b čini ovaj egzoplanet idealnim za proučavanje spomenutih fotokemijskih reakcija, smatraju astronomi.
Otkrivena nova vrsta egzoplaneta
Prošlost planeta
James Webb pomogao je astronomima da rekonstruiraju povijest WASP-39b-a te saznaju kako je planet nastao. Atmosferski omjeri ugljika i kisika, kalija i kisika te sumpora i vodika, sugeriraju da je WASP-39b nastao sudarom manjih planetezimala na lokaciji koja je mnogo udaljenija od njegove zvijezde u usporedbi s trenutnim položajem. “Podaci poput ovih mijenjaju igru”, izjavila je Natalia Batalha, profesorica astronomije i astrofizike na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Cruzu koja je koordinirala promatranje.
Iako WASP-39b s temperaturama iznad 900 stupnjeva Celzijusa nije pogodan za razvoj života, ova promatranja pomoći će astronomima da testiraju metode za pronalazak života na drugim egzoplanetima. Takva opažanja bazirat će se na sličnim atmosferskim analizama i usporedbama kao onima provedenima na WASP-39b-u. Ako određeni planet ima više kisika nego što modeli predvide, to bi mogao biti znak da ondje postoji život.
TOI-1075b – Najveća super-Zemlja ikad otkrivena
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
