Vrijeme doživljavamo kao neprekidni tok iz prošlosti kroz sadašnjost prema budućnosti. Događaji se nižu, sjećanja se gomilaju, a povijest se ispisuje. No, je li to samo naša percepcija ili fizički zakon koji oblikuje svemir?
Novo istraživanje sa Sveučilišta Surrey sugerira da fizikalni zakoni ne zahtijevaju da vrijeme teče samo u jednom smjeru. Zapravo, prema matematičkim zakonitostima, vrijeme je potpuno simetrično i ne pravi razliku između kretanja unaprijed i unatrag.
Fizika vremena: Može li vrijeme teći unatrag?
Iako svakodnevno iskustvo potvrđuje linearan tijek vremena—voda se ne vraća u čašu nakon prolijevanja, a razbijena vaza ne sastavlja se sama od sebe—fizika govori nešto drugačije. Newtonovi zakoni gibanja i Schrödingerova jednadžba, koja predviđa kvantne vjerojatnosti, dopuštaju obrnut tijek vremena bez kršenja bilo kakvih pravila.
“Smjer vremena opisuje jasnu asimetriju koja prošlost čini intrinzično drugačijom od budućnosti,” napisali su istraživači u Scientific Reports. “A ipak, temeljni zakoni fizike, bilo klasične ili kvantne, ne pokazuju nikakvu urođenu strelicu vremena.”
Kako bi to testirali, istraživači su analizirali Markovljevu dinamiku—matematički model u kojem svako stanje sustava ovisi samo o prethodnom.
Kada su ovu logiku primijenili na oblak pregrijanih čestica koje se šire sa svemirom, otkrili su da vremenska inverzija nije utjecala na njihove kvantne prijelaze.
Ova simetrija nije ograničena samo na mikroskopske čestice. Studija ističe da gibanje planeta oko Sunca i kretanje njihala izgledaju potpuno isto, bez obzira na to je li snimka puštena unaprijed ili unatrag—što sugerira da smjer vremena možda nije unaprijed zadan.
Zašto vrijeme teče naprijed?
Ako fizika ne nameće jednosmjerni tok vremena, zašto povijest postoji? Zašto se događaji nakupljaju umjesto da se poništavaju?
Jedno moguće objašnjenje leži u širenju svemira. Prema modelu Velikog praska, sve je započelo kao izuzetno vruća, gusta masa koja se s vremenom širila i hladila. Iako se svemir i dalje širi, ne vraća se u prvobitno stanje, što stvara prirodnu progresiju prema složenijim strukturama.
Druga teorija predlaže još radikalniju ideju: pri Velikom prasku možda su nastala dva paralelna svemira koja se kreću u suprotnim vremenskim smjerovima. U tom slučaju, mi vrijeme doživljavamo kao linearno samo zato što živimo u jednoj od tih dviju stvarnosti.
Za sada, obrnut tijek vremena ostaje teorijski koncept. Kvantna fizika ga dopušta, ali još ga nismo vidjeli na većim razmjerima. Ipak, kako znanstvenici nastavljaju istraživati prirodu vremena, možda ćemo otkriti da je naša percepcija prošlosti i budućnosti samo djelić šire slike. Iako je putovanje kroz vrijeme još uvijek dio znanstvene fantastike, sve je jasnije da vrijeme možda nije onako kruto i jednostavno kako se dosad mislilo.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
