Najenergičnije čestice u svemiru toliko su rijetke i iznimne da ponekad dobiju vlastita imena. Godine 1991. detektirana je najenergičnija čestica ikad zabilježena — s energijom od 3,2 × 10²⁰ elektronvolti, odnosno 320 milijardi puta većom od mase mirovanja protona. Znanstvenici su je prozvali “Oh-My-God čestica” zbog njezine nevjerojatne snage i neobjašnjivog podrijetla. U 2023. godini prijavljena je nova kozmička zraka ultra-visoke energije, s oko 75 posto energije tog povijesnog rekorda.
Professor Avi Loeb objašnjava da neobičan smjer iz kojeg je stigla i ekstremna razina energije ponovno su otvorili intrigantno pitanje: potječe li ta čestica iz dosad nepoznatog prirodnog procesa u svemiru – ili je možda riječ o proizvodu napredne izvanzemaljske tehnologije?
Neutrini, crne rupe i mogućnost nepoznate tehnologije
Neutrini su fascinantne čestice: prolaze kroz planet bez da ostave trag, ali kad se dogodi rijetka interakcija s materijom, moguće ih je detektirati — ako imamo dovoljno strpljenja i dovoljno velik detektor. Upravo to je zadatak projekta KM3NeT, podvodnog neutrinog teleskopa smještenog u dubinama Sredozemnog mora, gdje stotine staklenih kugli osluškuju bljeskove svjetla koje proizvode mioni – sekundarne čestice koje nastaju pri sudaru neutrina s molekulama vode.
Što je ovaj neutrino činilo toliko posebnim? Osim što je nosio iznimnu količinu energije, stigao je iz smjera koji gotovo u potpunosti prati horizontalu u odnosu na Zemljinu površinu — kretao se paralelno s tlom, dolazeći iz pravca zapadnog Sredozemlja prema Grčkoj. Takav plitki kut ulaska iznimno je rijedak i sugerira da je čestica prešla golemu udaljenost kroz svemir prije nego što je dosegla detektor, no njezino točno ishodište još uvijek je nepoznato.
Znanstvenici nagađaju da bi ovakvi neutrini mogli nastati u sudarima kozmičkih zraka s reliktnim zračenjem iz vremena Velikog praska, u relativističkim mlazovima supermasivnih crnih rupa ili tijekom dramatičnih eksplozija masivnih zvijezda koje završavaju stvaranjem crnih rupa. Postoji i hipoteza da se takvi neutrini mogu stvarati kad udarni val supernove probije površinu eksplodirajuće zvijezde — ideja koju su razradili astrofizičari poput Elija Waxmana u suradnji s kolegama.
No, jedna teorija sve više intrigira istraživače: što ako te čestice ne potječu iz prirodnih izvora?
Tragovi izvanzemaljskih akceleratora u svemiru?
Kako objašnjava professor Loeb, naš najmoćniji akcelerator čestica na Zemlji, Veliki hadronski sudarač u CERN-u, doseže razine energije koje su kap u oceanu u usporedbi s onim što dolazi iz svemira. Trenutno se planira izgradnja još većeg akceleratora, Future Circular Collidera, koji bi imao opseg veći od 90 kilometara i čija bi realizacija koštala više od 17 milijardi dolara ulaganja.
Ako je čovječanstvo sposobno razmatrati takve projekte, zašto ne bi mogla postojati civilizacija koja je slične — ili mnogo naprednije — projekte već ostvarila, pita se Loeb? Ako bi neka izvanzemaljska vrsta razvila akceleratore sposobne za stvaranje čestica s ekstremnim energijama, te bi čestice mogle nenamjerno putovati svemirom i završiti na našim detektorima. Takvi “nusproizvodi” mogli bi uključivati upravo neutrine, koji lako putuju kroz međuzvjezdani prostor.
Štoviše, ako izvanzemaljske civilizacije razvijaju tehnologije za nevidljivu komunikaciju — primjerice, koristeći tamnu tvar ili valove tamne energije — vrlo je moguće da usput proizvode i detektabilne neutrine. Iako ne možemo potvrditi njihovo podrijetlo, ovakvi podaci tjeraju znanstvenike da ozbiljno razmotre sve mogućnosti.
KM3NeT je od trenutka otkrića nadograđen s dodatnih 12 detektorskih nizova, čime je povećana preciznost i vjerojatnost bilježenja još rjeđih događaja. Projekt, vrijedan oko 364 milijuna dolara, možda skriva ključne tragove o prirodi svemira — i o tome dijelimo li ga s nekim tko nas je već daleko nadmašio, piše professor Loeb.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
