U srcu neprijateljske pustinje krije se prozor u prapočetke života na Zemlji. Ova laguna možda predstavlja jedan od najboljih suvremenih primjera najranijih oblika života na Zemlji!
Geolozi su otkrili što bi mogao biti jedinstveni ekosustav na našem planetu, koji pruža uvid u rane faze evolucije života na Zemlji, a potencijalno i na drevnom Marsu. Ovo neobično okruženje, koje do sada nije bilo poznato znanstvenicima, sastoji se od niza laguna okruženih prostranim solanama. Smještene su na argentinskoj visoravni Puna de Atacama, na visini većoj od 3 657 metara nadmorske visine. Radi se o jednom od najsušnijih okruženja na Zemlji. Ovdje je padaline rijetkost, a sunce nemilosrdno prži, stvarajući uvjete nepogodne za većinu biljnog i životinjskog svijeta.
No, kako pokazuju najnovija istraživanja, ove lagune su dom nečem izuzetnom: očaravajućim formacijama stromatolita – složenih mikrobnih zajednica koje stvaraju velike kamene formacije u svom rastu, podsjećajući na korale koji grade greben. Prema preliminarnim zapažanjima Briana Hyneka, ove zajednice mogu biti slične stromatolitima iz ranih arhaičnih razdoblja Zemljine povijesti, kad u atmosferi gotovo nije bilo kisika.
“Ova laguna možda predstavlja jedan od najboljih suvremenih primjera najranijih oblika života na Zemlji,” ističe Hynek, profesor na Laboratoriju za atmosfersku i svemirsku fiziku (LASP) i Odjelu za geološke znanosti. “To je nešto što ni ja, a ni bilo koji drugi znanstvenik, nikada nismo vidjeli.”
Hynek i Maria Farías, mikrobiologinja i suosnivačica tvrtke PUNABIO SA za ekološko savjetovanje, predstavit će svoje nalaze 11. prosinca na sastanku Američke geofizičke unije u San Franciscu 2023. godine.
Istraživači planiraju uskoro ponovno posjetiti lagunu kako bi potvrdili svoje početne rezultate. Hynek opisuje otkriće ovog neobičnog okruženja kao “najznačajniji trenutak otkrića u mom životu.”
“Zapanjujuće je da na našem planetu još uvijek možemo naići na neistražene fenomene,” komentira on.
Znanstvena avantura
Putovanje do lagune bilo je prava avantura.
Hynek je u svojoj karijeri posjetio neka od najekstremnijih mjesta na Zemlji u potrazi za odgovorima kako bi život mogao postojati na drugim planetima i mjesecima u svemiru. Popeo se na vrh najvišeg aktivnog vulkana na svijetu, Ojos del Salado na granici između Argentine i Čilea, i putovao na Antarktiku u potrazi za meteoritima.
U travnju 2022. godine, Farías ga je odvela na jedno od svojih istraživačkih područja na sjeverozapadu Argentine. Da bi došli tamo, znanstvenici su vozili oko devet sati po prašnjavom putu. Nastanili su se u malom selu od otprilike 35 stanovnika, koji ovisi o jednom izvoru vode. Tijekom posljednje noći u selu, Hynek je pregledavajući satelitske snimke okolne pustinje otkrio neobičnu pojavu: činilo se kao mreža laguna na desetke milja udaljenosti.
Zaintrigirani, Hynek i Farías su krenuli koliko su mogli vozilom, a zatim nastavili pješice pod paklenim suncem.
“Na nekim dijelovima puta tonuli smo do koljena u slanu kašu,” prisjeća se Hynek. Međutim, kad su stigli do lagune, Hynek je odmah shvatio da su pronašli nešto iznimno.
Mreža od 12 laguna prostirala se na približno 25 hektara, okružena golim planinama u daljini. Pod kristalno čistim vodama, Hynek je uočio goleme hrpe zelenog izrasta, širine do 4.5 metara i visine nekoliko možda nešto manje. Bili su to stromatoliti, no nekako drukčiji od svih koje je ikada vidio.
Stromatoliti su mikrobne zajednice povezane sa slojevima stijena. Iako postoje na Zemlji i danas, uključujući obalu Bahama, moderni stromatoliti obično su relativno mali i rastu pasivno, hvatajući zrnca pijeska i drugi materijal koji pluta u oceanu.
Pogled u prošlost Zemlje?
Nasuprot tome, drevni stromatoliti mogli su narasti i do 6 metara u visini. Oni su aktivno apsorbirali kalcij i ugljični dioksid iz okolne vode, potičući taloženje minerala oko sebe.
Ono što su našli u lagunama Atacame više je nalikovalo tim drevnim zajednicama nego bilo kojem suvremenom obliku života na Zemlji.
Njihovi kameni slojevi uglavnom su građeni od gipsa, uobičajenog minerala u mnogim fosilima stromatolita, ali rijetkog u gotovo svim modernim primjerima. Biološki, sastoje se od vanjskog sloja fotosintetskih mikroba, cijanobakterija, i ružičaste jezgre bogate arhejama, jednostaničnim organizmima koji se često nalaze u ekstremnim okruženjima na Zemlji.
“Vjerujemo da ove hrpe rastu zahvaljujući mikroorganizmima, slično kao što je to bio slučaj s najstarijim stromatolitima,” objašnjava Hynek.
Zašto su se formirali upravo na ovoj surovoj lokaciji ostaje misterij. Uvjeti u laguni mogli bi odražavati one na drevnoj Zemlji, kaže Hynek – vode su slane i kisele te, zbog visoke nadmorske visine, izložene ekstremnoj razini sunčevog zračenja.
Ove zajednice mogu pružiti znanstvenicima neviđen uvid u to kako je život mogao nastati na Marsu, koji je prije milijardi godina možda i bio sličan onome na Zemlji.
“Ako se život ikada razvio na Marsu do stupnja fosilizacije, izgledao bi ovako,” smatra Hynek. “Proučavanje ovih suvremenih zajednica na Zemlji može nam pomoći u razumijevanju što bismo trebali tražiti dok istražujemo slične strukture u marsovskim stijenama.”
Hynek i Farías nadaju se provesti dodatne eksperimente kako bi potvrdili da ovi novootkriveni stromatoliti doista aktivno izgrađuju svoje kamene formacije te istražiti kako mikroorganizmi uspijevaju preživjeti u ekstremnim uvjetima.
No, vrijeme za znanstvenike je ograničeno. Tvrtka izvan Argentine već je zakupila područje za iskopavanje litija. Početak bušenja mogao bi nepovratno promijeniti lagune Atacame.
“Cijeli ovaj jedinstveni ekosustav mogao bi nestati u roku od nekoliko godina,” upozorava Hynek. “Nadamo se da ćemo moći zaštititi neka od ovih mjesta, ili barem detaljno dokumentirati što se tamo nalazi prije nego što bude trajno uništeno ili narušeno.”
Ovo otkriće ne samo da pruža dragocjen uvid u ranu povijest života na Zemlji, već i postavlja nova pitanja o mogućnosti života izvan našeg planeta. Lagune Atacame, sa svojim fascinantnim mikrobnim zajednicama, predstavljaju prozor u prošlost i inspiraciju za buduća istraživanja kako na Zemlji, tako i u svemiru.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
