kozmos.hr
Astronomija

Velika Sunčeva erupcija pogodila Veneru

koronalno izbacivanje mase 5. rujna
objavljeno

Pjega na površini Sunca izbacila je u okolni svemir veliku količinu plazme prema planetu Veneri.

Sunce, kao i sve druge zvijezde, redovno sa svoje površine izbacuje plazmu (vruću ionizirana tvar od koje je većinski sastavljeno) i takav događaj zovemo koronalnim izbacivanjem mase (coronal mass ejection, ili CME). Prilikom izbacivanja, veliki oblak ioniziranih čestica eruptira sa Sunčevog vanjskog sloja, korone, te se utjecaji izbacivanja mogu osjetiti u ogromnom području koje zovemo heliosferom. Odnosno, za heliosferu kažemo da je “balon” kojeg plazma sa Sunca stvara u međuzvjezdanom prostoru i ona pokriva cijeli Sunčev sustav.

Pogođena Venera

5. rujna upravo je jedno takvo izbacivanje pogodilo planet Veneru. S obzirom na to da je Venerino magnetsko polje vrlo slabo, nije bilo nikakvih ozbiljnih posljedica za planet. Ipak, koronalna izbacivanja polako iz Venerine atmosfere (koja je uglavnom sastavljena od ugljičnog dioksida) odvlače plinove i atmosfera se tako degradira. Kad Sunčev materijal pak tim putem dođe do Zemlje i njenog puno jačeg magnetskog polja, dolazi do popratnih efekata poput geomagnetskih oluja, aurora i oštećenja električnih mreža, no ovaj se put ne moramo brinuti oko toga jer se Venera i spomenuta erupcija plazme trenutno nalaze na suprotnoj strani Sunca. Na posljetku, takvi događaji mogu loše utjecati i na naše letjelice u svemiru.

(gif) koronalno izbacivanje mase 5. rujna 2022
Snimka koronalnog izbacivanja mase sa Sunca koju je snimio Solarni orbiter 5. rujna. Crni krug u sredini slika zatamnjeno je Sunce. Izvor: NASA/STEREO.

Događaj je primijetio Solarni orbiter Europske svemirske agencije, letjelica lansirana 2020. g. kojoj je zadaća promatrati Sunce, aktivnost na njegovoj površini, njegove polove i njegove cikluse. Taman nekoliko dana ranije Solarni orbiter prošao je pokraj Venere da iskoristi njezinu gravitaciju za korekciju putanje i dodatno približavanje Suncu. Putanja letjelice takva je da se ona poklapa s Venerinom putanjom oko Sunca, što joj omogućava da periodički iskorištava Venerinu gravitaciju sve dok traje misija. Predviđeno trajanje misije ESA-inog Solarnog orbitera je 10 godina, što znači da je do sada odrađena otprilike četvrtina posla.

Drugi nalet čestica u tjedan dana

Samo tjedan dana ranije, Veneru je pogodilo drugo veliko koronalno izbacivanje taman dok se Solarni orbiter približavao Veneri. Vjerujemo da je to izbacivanje rezultat iste Sunčeve pjege kao i recentnije izbacivanje mase. Na letjelici nije prouzročena nikakva šteta, a većina instrumenata je zbog gravitacijskog manevra bila isključena u tom trenutku. Ipak, neki osnovni instrumenti na orbiteru koji su ostali uključeni svejedno su izmjerili nagli porast količine solarnih čestica u trenutku naleta koronalne mase.

Ovo svakako nije svakidašnji događaj. „Mogu sa sigurnošću reći da je događaj 5. rujna jedna od najvećih (ako ne i najveća) solarna čestična oluja koju smo vidjeli od kad je Solarni orbiter lansiran 2020. godine“, izjavio je George Ho, astrofizičar sa Laboratorija za primijenjenu fiziku na Sveučilištu Johns Hopkins. „U pitanju je svakako za jedan red veličine jača oluja nego ona od prošlog tjedna. Ovo predstavlja vrlo brzi i jaki međuplanetarni šok i unutarnja heliosfera će možda biti ispunjena tim česticama jako dugo. Mislim da sam u zadnjih nekoliko solarnih ciklusa vidio samo nekoliko ovakvih događaja“, nastavlja.

coronal_mass_ejection_august30_gif
Snimka ranijeg koronalnog izbacivanja koje se dogodilo 30. kolovoza. Ovu snimku snimio je ESA-in satelit SOHO (Solar and Heliospheric Observatory). Izvor: ESA/NASA SOHO.

Ciklusi o kojima Ho govori ciklusi su koje prolazi Sunce uslijed okretanja polova njegovog magnetskog polja. Svako izvrtanje polova popraćeno je velikom solarnom aktivnošću—naše se Sunce u to vrijeme budi i stvara sve više pjega na svojoj površini te na turbulentan način izbacuje iz sebe sve više materijala. Trenutno smo u jednom takvom periodu, odnosno približavamo tzv. solarnom maksimumu koji se očekuje za 2025. godinu. Sve dok se približavamo maksimumu, Sunce će biti sve aktivnije i izbacivati će u heliosferu sve više radijacije i solarnog materijala (uglavnom plazme). Suprotan period, kada je Sunce stabilno i ne obiluje aktivnošću, zove se solarni minimum.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Pultarova, Tereza. „2nd huge eruption from the sun hammers Venus“. Space.com, 2022. https://www.space.com/venus-battered-sun-eruption-space-weather (21.9.2022.).

„Coronal mass ejection hits Solar Orbiter before Venus flyby“. European Space Agency. https://www.esa.int/Enabling_Support/Operations/Coronal_mass_ejection_hits_Solar_Orbiter_before_Venus_flyby (21.9.2022.).

 

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.