Helij-3 postaje ključni resurs u borbi za trajnu prisutnost na Mjesecu.
Sjedinjene Američke Države i Kina nalaze se usred nove svemirske utrke. Ovaj put cilj nije samo povratak na Mjesec, već stvaranje trajne ljudske prisutnosti. Prema sadašnjim planovima, američki astronauti trebali bi sletjeti do 2027 ili 2028., a kineski do 2030. godine. Iza te utrke stoje i politički motivi, ali i sve snažniji gospodarski interesi.
Privatne tvrtke već se natječu u razvoju tehnologija koje bi omogućile iskorištavanje prirodnih resursa Mjeseca. Među njima je finska kriogenička tvrtka Bluefors, koja je nedavno sklopila ugovor s američkim start-upom Interlune, tvrtkom specijaliziranom za komercijalno istraživanje Mjeseca. Prema dogovoru, Bluefors će otkupiti do 10 000 litara helija-3, izotopa koji bi Interlune trebao izdvojiti iz mjesečeva tla. Vrijednost posla procjenjuje se na oko 300 milijuna dolara.
Energetski resurs budućnosti
Helij-3, stabilni izotop helija, iznimno je tražen zbog svog potencijala u nuklearnoj fuziji, tehnologiji koja bi mogla donijeti gotovo beskonačan izvor čiste energije. Također se koristi u hlađenju kvantnih računala i preciznih znanstvenih instrumenata. Na Zemlji ga gotovo uopće nema jer planet štiti magnetsko polje koje odbija čestice Sunčeva vjetra. Mjesec, bez atmosfere i magnetosfere, milijardama godina izravno prima te čestice, pa je površinski sloj, tzv. regolit, obogaćen helijem-3. Upravo to čini Mjesec privlačnim ciljem za istraživače i industriju.
No tehnološki izazovi su golemi. Da bi se prikupila dovoljna količina helija-3, strojevi bi morali preraditi milijune tona regolita. Takva operacija zahtijevala bi golemu količinu energije, resursa i transportne opreme, što je zasad ekonomski teško isplativo. Samo slanje rudarske opreme na Mjesec koštalo bi stotine milijuna dolara, a održavanje sustava na njegovoj površini podrazumijeva rizike i troškove koji nadilaze današnje mogućnosti.
Unatoč tome, sve više tvrtki ulazi u slične projekte. Blue Origin Jeffa Bezosa nedavno je najavio plan za kartiranje i analizu lunarnih resursa iz orbite, uključujući helij-3 i podzemni led. Led ima iznimnu stratešku vrijednost jer se može preraditi u pitku vodu, kisik i raketno gorivo, ključne elemente svake buduće lunarne baze.
Kako piše istraživač Mustafa Bilal iz pakistanskog Centra za zrakoplovne i sigurnosne studije, spoj državnih i privatnih ulaganja stvara temelje za komercijalizaciju Mjeseca, unatoč tehničkim teškoćama i visokim troškovima. “Voda i helij-3 predstavljaju resurse koji bi mogli omogućiti trajnu prisutnost ljudi na Mjesecu,” naglašava Bilal.
Mjesec kao energetska postaja čovječanstva
Stručnjaci upozoravaju da buduće lunarne postaje teško mogu ovisiti isključivo o Sunčevoj energiji, jer mjesečeva noć traje oko četrnaest zemaljskih dana. Zbog toga bi nuklearna fuzija, pogonjena helijem-3, mogla postati glavni i najsigurniji izvor energije na Mjesecu. Prema riječima Mustafe Bilala, „nacija koja prva uspostavi nuklearni izvor energije na Mjesecu mogla bi, u praksi ako ne i pravno, proglasiti zone sigurnosti i time odrediti budući pravni okvir djelovanja drugih država.“
To bi značilo da energetska neovisnost na Mjesecu ne bi predstavljala samo tehnološki iskorak, nego i geopolitičku prednost. Zemlja koja prva izgradi samoodrživu bazu imat će mogućnost diktirati tempo, pravila i pristup budućih misija.
Koliko helija-3 zapravo ima na Mjesecu i može li se učinkovito koristiti u fuzijskim reaktorima, još uvijek nije poznato. Tehnologija nuklearne fuzije i dalje je u eksperimentalnoj fazi, a razvoj infrastrukture potrebne za rudarenje tek je u začetku. NASA-ina vizija ekonomije u orbiti ostaje udaljena desetljećima, iako brzi napredak ponovo upotrebljivih letjelica tvrtki poput SpaceX-a polako smanjuje jaz između Zemlje i njezina prirodnog satelita.
Unatoč neizvjesnostima, Interlune planira prvi konkretan korak. Tijekom sljedeće godine tvrtka namjerava poslati multispektralnu kameru na Mjesec u sklopu misije Astrobotic Griffin-1, kako bi precizno izmjerila koncentraciju helija-3 u regolitu. Ako rezultati potvrde postojanje značajnih količina, to bi moglo označiti početak nove industrijske faze u svemiru, one u kojoj Mjesec postaje prvo mjesto izvan Zemlje na kojem će se voditi utrka za resurse, energiju i trajnu ljudsku prisutnost.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
