NASA-in revolucionarni svemirski teleskop James Webb uspjeĆĄno je lansiran danas u ranim poslijepodnevnim satima po naĆĄem vremenu.
âPolijetanje!â
NASA-in svemirski teleskop James Webb uspjeĆĄno je lansiran je u subotu 25. prosinca u 13:20 po hrvatskom vremenu na raketi Ariane 5 iz europske svemirske luke u Francuskoj Gvajani u JuĆŸnoj Americi.
ZajedniÄkim naporima s ESA-om (Europska svemirska agencija) i Kanadskom svemirskom agencijom, teleskop Webb je NASA-ina revolucionarna vodeÄa misija traĆŸenja svjetlosti prvih galaksija u ranom svemiru i istraĆŸivanja naĆĄeg SunÄevog sustava, kao i planeta koji kruĆŸe oko drugih zvijezde, tj. egzoplaneta.
âSvemirski teleskop James Webb predstavlja ambiciju koju NASA i naĆĄi partneri odrĆŸavaju kako bi nas potaknuli naprijed u buduÄnost. Webbovo obeÄanje nije ono ĆĄto znamo da Äemo otkriti; to je ono ĆĄto joĆĄ ne razumijemo ili joĆĄ ne moĆŸemo dokuÄiti o naĆĄem svemiru. Jedva Äekam vidjeti ĆĄto Äe otkriti!â rekao je NASA-in administrator Bill Nelson.
Pripreme teleskopa
Timovi su poÄeli primati telemetrijske podatke od Webba oko pet minuta nakon lansiranja. Raketa Arianespace Ariane 5 radila je prema oÄekivanjima, odvojivĆĄi se od 27 minuta nakon polijetanja. Teleskop je puĆĄtena na visinu od otprilike 120 kilometara. Otprilike 30 minuta nakon lansiranja, Webb je razvio svoje solarno polje, a voditelji misije potvrdili su da solarni niz opskrbljuje opservatorij. Nakon postavljanja solarnog polja, operateri misije uspostavit Äe komunikacijsku vezu sa preko zemaljske stanice Malindi u Keniji, a zemaljska kontrola na Znanstvenom institutu za svemirski teleskop u Baltimoreu Äe poslati prve naredbe letjelici.
InĆŸenjeri i zemaljski kontrolori provest Äe prvu od tri korekcije usred kursa oko 12 sati i 30 minuta nakon lansiranja, ispaljivajuÄi Webbove potisnike kako bi upravljali svemirskom letjelicom na optimalnoj putanji prema njenom odrediĆĄtu u orbiti oko 1.6 milijun km od Zemlje.
PoÄetak istraĆŸivanja Svemira
NajveÄi i najsloĆŸeniji opservatorij svemirske znanosti na svijetu sada Äe zapoÄeti ĆĄest mjeseci s radom u svemiru. Na kraju puĆĄtanja u rad, Webb Äe isporuÄiti svoje prve slike. Webb nosi Äetiri najsuvremenija znanstvena instrumenta s visokoosjetljivim infracrvenim detektorima neviÄene rezolucije. Webb Äe prouÄavati infracrveno svjetlo iz nebeskih objekata s mnogo veÄom jasnoÄom nego ikad prije. Glavna misija znanstveni je nasljednik NASA-inih legendarnih svemirskih teleskopa Hubble i Spitzer, izgraÄenih da nadopune i unaprijede znanstvena otkriÄa ovih i drugih misija.
âPokretanje svemirskog teleskopa Webb kljuÄni je trenutak – ovo je samo poÄetak Webbove misije. Sada Äemo gledati Webbovih dugo oÄekivanih i kritiÄnih ’29 dana na rubu’. Kada se letjelica razvije u svemiru, Web Äe proÄi najteĆŸu i najsloĆŸeniju sekvencu postavljanja koja je ikada pokuĆĄana u svemiru. Kada se puĆĄtanje u rad zavrĆĄi, vidjet Äemo slike koje izazivaju strahopoĆĄtovanje koje Äe zaokupiti naĆĄu maĆĄtu,â rekao je Gregory L. Robinson, Webbov programski direktor u sjediĆĄtu NASA-e.
Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu
PridruĆŸite se raspravi u naĆĄoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori: