kozmos.hr
Svemir

Uočen planet u nastanjivoj zoni bijelog patuljka

Umjetnički prikaz bijelog patuljka WD1054–226. Oko patuljka kruži oblak planetarnih krhotina te (pretpostavljeni) planet koji se nalazi u nastanjivoj zoni (©Mark A. Garlick / markgarlick.com).
autor
objavljeno

Znanstvenici potencijalno otkrili prvi planet smješten u ‘nastanjivoj zoni’ bijelog patuljka u kojoj postoji mogućnost vode i života.

‘Nastanjiva zona’ zvijezda

Prsten planetarnih krhotina prepun struktura (od kojih neke dosežu i veličinu našeg Mjeseca) primijećen je kako kruži u blizini zvijezde bijelog patuljka, nagovještavajući mogućnost obližnjeg planeta u „nastanjivoj zoni“. „Nastanjiva zona“ (eng. circumstellar habitable zone (CHZ)) pojam je koji se koristi za prostor oko zvijezde u kojoj bi mogao postojati planet s vodom, tj. i život, a jedan takav možda su nedavno otkrili istraživači.

Bijeli patuljci ‘ostatci’ su zvijezda koje su završile svoj život. Gotovo sve zvijezde – više od 95%, uključujući i naše Sunce – s vremenom će postati bijeli patuljci, ali vrlo malo se zna o planetarnim sustavima koji nastavljaju postojati oko njih.  U usporedbi sa zvijezdom poput Sunca, „nastanjiva zona“ bijelog patuljka bit će manja i bliža zvijezdi jer bijeli patuljci daju manje svjetla, a time i topline.


U novoj studiji tim istraživača izmjerio je svjetlost WD1054–226, bijelog patuljka u Mliječnoj stazi, koristeći podatke zemaljskih i svemirskih teleskopa.

Zanimljivo otkriće

Iznenađujuće pronašli su izražene padove svjetla koji odgovaraju 65 ravnomjerno raspoređenih oblaka planetarnih krhotina koje kruže oko zvijezde svakih 25 sati. Istraživači su zaključili da precizna pravilnost tranzitnih struktura – prigušivanje svjetla zvijezde svake 23 minute – sugerira da ih u tako preciznom rasporedu drži upravo obližnji planet.

Strukture veličine Mjeseca koje smo promatrali su nepravilne i prašnjave (primjerice poput kometa), a ne čvrsta, sferna tijela. Njihova apsolutna pravilnost, prolazak ispred zvijezde svake 23 minute, misterij je koji trenutno ne možemo objasniti. Uzbudljiva mogućnost je da se ova tijela drže u tako ravnomjerno raspoređenom orbitalnom uzorku zbog gravitacijskog utjecaja obližnjeg planeta,“ rekao je Jay Farihi, voditelj tima. Ako su mjerenja i pretpostavke točne ovo je prvi put da su znanstvenici otkrili planet u „nastanjivoj zoni“ bijelog patuljka.

Umjetnički prikaz bijelog patuljka WD1054–226. Oko  patuljka kruži oblak planetarnih krhotina te (pretpostavljeni) planet koji se nalazi u nastanjivoj zoni (©Mark A. Garlick / markgarlick.com).
Umjetnički prikaz bijelog patuljka WD1054–226. Oko patuljka kruži oblak planetarnih krhotina te (pretpostavljeni) planet koji se nalazi u nastanjivoj zoni (©Mark A. Garlick / markgarlick.com).

Važnost otkrića

Mogućnost planeta u naseljivoj zoni je uzbudljiva, ali također neočekivana. Naime, znanstvenici nisu uopće tražili planet. Međutim – istaknuli su – „važno je imati na umu da je potrebno više dokaza za potvrdu prisutnosti planeta. Ne možemo promatrati planet izravno tako da potvrda može doći usporedbom računalnih modela s daljnjim promatranjima zvijezde i krhotina u orbiti.“

Pretpostavlja se da je prostor „nastanjive zone“ oko ovog bijelog patuljka bio potpuno uništen tijekom širenja zvijezde u zadnjim stadijima njenog života, što bi značilo da je svaki planet koji trenutno kruži u nastanjivoj zoni. Pretpostavlja se da bi područje bilo nastanjeno najmanje dvije milijarde godina, uključujući najmanje milijardu godina u budućnost.


Poteškoće uočavanja planeta

Astronomima je teško otkriti planete koji kruže oko bijelih patuljaka jer su patuljci mnogo bljeđi od ‘klasičnih’ zvijezda glavnog niza (najčešći način detekcije planeta jest uočavanje njegovog prolaska ispred matične zvijezde, što je otežano s bijelim patuljcima jer emitiraju mnogo manje svjetla). Do sada su astronomi pronašli samo privremene dokaze o plinovitom divu (poput Jupitera) koji kruži oko bijelog patuljka.

Znanstvenici primijetili bijelog patuljka veličine Mjeseca, ali masivnijeg od Sunca

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Jay Farihi et al., „Relentless and complex transits from a planetesimal debris disc,“ Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 511/2 (2022): str.1647-1666.

University College London (11. veljače 2022.), „Planetary bodies observed for first time in habitable zone of dead star,“ phys.org (pristup 13. veljače 2022.)

Pratite Kozmos na Google Vijestima.