Eksperiment pokazao da ljudi sve teže razlikuju strojeve od stvarnih osoba.
U najnovijem eksperimentu koji bi mogao značajno utjecati na naše poimanje umjetne inteligencije, model GPT-4.5 uspio je nadmašiti dugogodišnji standard poznat kao Turingov test. U ispitivanju, 73 posto sudionika uvjereno je da komunicira s pravom osobom, iako su zapravo razgovarali s modelom umjetne inteligencije.
Turingov test osmislio je britanski matematičar Alan Turing 1950. godine, predloživši da ako čovjek ne može razlikovati komunikaciju s drugim čovjekom od komunikacije sa strojem, tada taj stroj posjeduje inteligenciju sličnu ljudskoj. U ovom modernom testiranju, sudionici su istodobno razgovarali s jednom stvarnom osobom i s modelom umjetne inteligencije – i morali procijeniti tko je tko.
Najnovije testiranje provedeno je na internetskoj platformi, gdje je gotovo 300 ispitanika nasumično raspoređeno u uloge ispitivača i svjedoka. Kod modela GPT-4.5 posebno je zanimljivo da su rezultati dramatično ovisili o “personi” koju je sustav trebao glumiti. Kad mu je dana specifična uloga – poput mlade osobe koja razumije internetsku kulturu – ljudi su ga gotovo tri četvrtine puta prepoznali kao čovjeka.
Umjetna inteligencija već sada može uspješno imitirati čovjeka u kratkim razgovorima
U istraživanju su testirani i drugi modeli umjetne inteligencije, uključujući LLaMu 3.1, GPT-4o i legendarnu ELIZU iz 1960-ih. Kada su svi modeli dobili samo osnovne upute (“uvjeri ispitivača da si čovjek”), njihova učinkovitost znatno je pala. GPT-4.5 tada je uspio prevariti samo 36 posto ispitanika, GPT-4o još manje – 21 posto, dok je čak i prastara ELIZA postigla 23 posto.
Voditelj studije Cameron Jones ističe kako rezultati pokazuju da umjetna inteligencija više nije tek tehnički alat, već komunikacijska sila koja nas lako može prevariti: “GPT-4.5 je češće proglašen čovjekom nego stvarni ljudi. To otvara ozbiljna pitanja o budućnosti društvene interakcije,” napisao je.
Unatoč svemu, stručnjaci poput Françoisa Cholleta iz Googlea upozoravaju da Turingov test nije zamišljen kao stroga znanstvena provjera inteligencije, već više kao misaoni eksperiment. Jones se slaže da ovo testiranje ne dokazuje da UI misli poput čovjeka, ali naglašava njegovu praktičnu implikaciju: UI već sada može uspješno imitirati čovjeka u kraćim interakcijama.
“To bi moglo dovesti do automatizacije poslova, sofisticiranijih online prijevara i drugih oblika društvenih poremećaja,” navodi Jones.
Turingov test više ne ispituje samo strojeve — već i našu sposobnost da ih prepoznamo. U svijetu u kojem su sustavi umjetne inteligencije sve prisutniji, pravo pitanje postaje: koliko smo spremni razlikovati stvarnost od simulacije?
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
