Duboko unutar jednog od zabačenijih dijelova Mliječne staze, astronomski su instrumenti nedavno zabilježili neobičnu koncentraciju guste prašine i plina. Ispostavilo se da je riječ o golemom molekularnom oblaku, nevidljivom sve do sada, koji bi mogao igrati ključnu ulogu u stvaranju novih zvijezda i oblikovanju same jezgre naše galaksije.
Istraživači su pomoću radioteleskopa Green Bank u Zapadnoj Virginiji usmjerili promatranja prema jednom od slabije proučavanih dijelova Mliječne staze. Tamo su, u regiji označenoj kao M4.7–0.8 — koju su nazvali Midpoint, zbog njezine prijelazne pozicije između diska i jezgre — otkrili masivni molekularni oblak dug oko 60 parseka, odnosno približno 200 svjetlosnih godina.
“Jedna od najvećih spoznaja ovog rada bila je činjenica da oblak uopće postoji,” izjavila je Natalie Butterfield, astrofizičarka iz Nacionalnog radioastronomskog opservatorija (NRAO) i glavna autorica studije objavljene u časopisu The Astrophysical Journal. “Nitko nije znao za ovu strukturu dok nismo detaljno promotrili točno to područje neba.”
Skriveni tokovi plina
Oblak se nalazi unutar jednog od tamnih galaktičkih pojaseva — zona guste prašine i plina koje se iz spiralnih krakova slijevaju prema jezgri. Prema riječima Natalie Butterfield, upravo ti tokovi materijala pružaju rijetku priliku za proučavanje početnih uvjeta u kojima se formira zvjezdana masa pod ekstremnim uvjetima galaktičkog središta.
“Ovo je rijetka prilika da izravno promatramo tokove koji hrane jezgru galaksije,” objasnila je. “Taj prijelaz otkriva ključne informacije o nastanku zvijezda u izrazito turbulentnim regijama.”
Analizom molekula poput amonijaka (NH₃) i cijanobutadiina (HC₅N), koje služe kao markeri guste materije, otkriveno je nekoliko iznenađujućih fenomena. Među njima i tzv. maser — prirodni izvor intenzivnog mikrovalnog zračenja, koji često signalizira početke formiranja zvijezda.
Također su identificirane kompaktne nakupine plina i prašine koje pokazuju rane znakove zvjezdane akrecije. Jedna od tih nakupina, nazvana “Čvor E”, mogla bi predstavljati frEGG — slobodno lebdeći isparavajući plinoviti globul koji se polako troši pod utjecajem zračenja iz obližnjih mladih zvijezda.
Tragovi starih eksplozija i svemirske turbulencije
Unutar oblaka uočen je prstenasti uzorak za koji se pretpostavlja da je ostatak eksplozije jedne ili više umirućih zvijezda. Ta struktura sugerira da je Midpoint već prošao kroz višestruke epizode povratnog djelovanja masivnih zvijezda.
Plin u unutrašnjosti pokazuje izraženu razinu turbulencije, usporedivu s uvjetima kakvi vladaju u središtu Mliječne staze. Znanstvenici vjeruju da takva dinamika može biti posljedica kolizija s drugim oblacima, ili uslijed priljeva materijala koji se duž galaktičkih tokova slijeva prema unutra.
“Zvjezdana aktivnost unutar galaktičkih šipki i dalje je znanstveni izazov,” rekao je Larry Morgan iz opservatorija Green Bank. “Snažne sile koje dominiraju tim regijama često otežavaju stvaranje novih zvijezda. No na njihovim prednjim rubovima, poput područja gdje se nalazi Midpoint, gusti se materijal može akumulirati i pokrenuti nove procese stvaranja.”
To otkriće upućuje na to da ovakvi molekularni oblaci, iako zaklonjeni od pogleda u vidljivom spektru, predstavljaju ključne točke u razumijevanju kako galaksije oblikuju vlastite strukture i nastavljaju rađati zvijezde čak i u ekstremnim uvjetima.
Otkriveni oblak nije samo nova karika u galaktičkoj slagalici, već potencijalni most koji povezuje spiralne krakove s jezgrom Mliječne staze. Proučavanjem takvih struktura, astronomi dobivaju rijedak uvid u dublju unutarnju dinamiku galaksije — od ruba prema središtu.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
