kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • U slučaju nuklearnog rata broj žrtava premašio bi 5 milijardi, otkriva nova studija
Znanost

U slučaju nuklearnog rata broj žrtava premašio bi 5 milijardi, otkriva nova studija

Nuklearna eksplozija. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

U slučaju nuklearnog rata širih razmjera između Sjedinjenih Država i Rusije, više od 5 milijardi ljudi umrlo bi od gladi, tvrdi nova studija koju su vodili klimatski znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers.

Čak i ako bismo preživjeli nuklearne eksplozije i zračenje, nedostajalo bi hrane

Nakon sveobuhvatnog nuklearnog rata između SAD-a i Rusije više od 5 milijardi ljudi umrlo bi od gladi, prema međunarodnoj studiji o postkonfliktnoj proizvodnji usjeva. Profesori znanosti o okolišu sa Sveučilišta Rutgers Lili Xia i Alan Robock izračunali su, među ostalim, količinu pepela i čađe koja bi ušla u atmosferu nakon vatrene oluje izazvane detonacijom nuklearnog oružja. U šest ratnih scenarija (pet manjih sukoba između Indije i Pakistana i jedan veliki sukob između SAD-a i Rusije), disperzija čađe izračunata je na temelju nuklearnih arsenala svake zemlje. U svakom scenariju gusti oblak prljavštine prekrio bi Zemlju i blokirao Sunčeve zrake na neko vrijeme, onemogućavajući pritom uzgoj hrane.

Za analizu podataka korišten je alat za prognoziranje klime koji podržava NCAR, Community Earth System Model. Na temelju NCAR-ovog modela, znanstvenici su mogli procijeniti produktivnost glavnih žitarica (kukuruz, riža, proljetna pšenica i soja) od države do države. Istraživanje je također provedeno u aspektima poput ispaše stoke i ribarstva na globalnim razmjerima.

MIT-evo predviđanje iz 1970. najavljuje kolaps civilizacije u 21. stoljeću.

Ograničeni sukob između Indije i Pakistan također bi bio opasan po čovječanstvo

Prema znanstvenicima, kad bi Indija i Pakistan vodili lokalizirani rat, globalna kalorijska proizvodnja smanjila bi se za 7% u roku od pet godina. Svjetska kalorijska proizvodnja pala je 90% tri do četiri godine nakon najvećeg ratnog scenarija ikada testiranog, nuklearnog sukoba širih razmjera između SAD-a i Rusije. Najveći pad usjeva bio bi u zemljama srednje visoke geografske širine, uključujući velike izvoznike kao što su SAD i Rusija, što bi izazvalo ograničenja izvoza i poremetilo zemlje Afrike i Bliskog istoka koje ovise o uvozu.

Istraživači zaključuju da bi globalna tržišta hrane bila katastrofalno poremećena ovim promjenama. Prinosi usjeva smanjili bi se za 7% na globalnoj razini, nadmašujući najveću anomaliju ikada zabilježenu od 1961., kada su počela promatranja hrane i poljoprivrede. U roku od dvije godine, više od 75% planeta bi gladovalo u slučaju najvećeg ratnog scenarija.

Zemlja gubi svoj sjaj i postaje sve mračnija uslijed katastrofalnih klimatskih promjena

Jedino rješenje je zabrana nuklearnog naoružanja?

Istraživači su ispitivali može li se hranjenjem stoke ili smanjenjem bacanja hrane nadoknaditi gubitak kalorija nakon rata, ali uštede su bile minimalne. “Budući rad donijet će još više detalja u modelima usjeva”, navodi Xia. “Primjerice, ozonski omotač bio bi uništen zagrijavanjem stratosfere, stvarajući više ultraljubičastog zračenja na površini, što bi također imalo veliki utjecaj na zalihe hrane.”

Tim klimatskih znanstvenika sa Sveučilišta Colorado udružio se s Rutgersom kako bi razvio detaljne modele pepela i čađe koji uključuju inventare svake zgrade u određenim gradovima, uključujući Washington, D.C. Cilj je dobiti bolju predodžbu o količini dima koja će biti proizvedena. U slučaju nuklearnog rata bilo koje veličine, Robock tvrdi kako već ionako ima dovoljno informacija da znamo da će milijarde ljudi umrijeti.

Otkako postoji nuklearno oružje, bilo je više trenutaka kada smo bili vrlo blizu nuklearnog rata, dodaje Robock. Postoji samo jedno dugoročno rješenje – zabrana nuklearnog oružja. Šezdeset i šest zemalja ratificiralo je pet godina staru Konvenciju UN-a o atomskom oružju, ali ne i svih devet nuklearnih država. Taj bi ugovor trebalo što hitnije potpisati i spomenutih devet država.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Nature Food.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.