U Kini otkrivena 40 000 godina stara inovativna kultura lovaca-sakupljača

Znanstvenici su otkrili inovativnu kulturu lovaca-sakupljača koja je živjela prije 40 000 godina u Kini.

Prvi Homo sapiensi u sjeveroistočnoj Aziji

Novo istraživanje međunarodnog tima istraživača fokusira se na paleolitsko nalazište u sjevernoj Kini koje sadrži tragove o dosad nepoznatoj inovativnoj kulturi lovaca-sakupljača. Arheološka iskopavanja na lokalitetu Xiamabei (Nihewan), otkrila su prisutnost mnogih jedinstvenih alata.

Nalazište otkrtiva procese inovacija i kulturne diverzifikacije koji se događaju u istočnoj Aziji tijekom razdoblja genetske i kulturne hibridizacije. Prijašnje studije utvrdile su da je Homo sapiens stigao u sjeverostičnu Aziju prije 40 000 godina, no mnogo toga o životima i kulturnim prilagodbama ovih ranih naroda te njihovim interakcijama s arhaičnim skupinama poput Denisovaca i Neandertalaca, ostaje nepoznato.

U potrazi za odgovorima, bazen Nihewan u sjevernoj Kini, s mnoštvom arheoloških nalazišta starih od 2 milijuna do 10 000 godina, pruža jednu od najboljih prilika za razumijevanje razvoja kulture u sjeveroistočnoj Aziji. Xiamabei sadrži kulturne značajke koje su jedinstvene i iznimno rijetke u sjeveroistočnoj Aziji. Temeljem toga, suradnja međunarodnog tima znanstvenika nudi važne uvide u kulturne inovacije tijekom širenja populacija Homo sapiensa.

“Xiamabei se prilično izdvaja kada je riječ o poznatim arheološkim nalazištima u Kini jer posjeduje nove kulturne karakteristike”, kaže Fa-Gang Wang iz pokrajinskog instituta za kulturne relikvije i arheologiju Hebei, čiji je tim prvi vršio iskopavanja na tom mjestu.

Inovativna kultura u Xiamabeiju

“Sposobnost hominina da žive u sjevernim geografskim širinama, s hladnim i izrazito sezonalnim okruženjima, vjerojatno je olakšana razvojem kulture u obliku ekonomskih, društvenih i simboličkih prilagodbi”, kaže Shixia Yang, istraživač s Kineske akademije znanosti i Institut Max Planck za znanost ljudske povijesti u Jeni, Njemačka. “Nalazi u Xiamabeiju pomažu nam razumjeti ove prilagodbe i njihovu potencijalnu ulogu u migraciji ljudi.”

Zanimljiva kulturna značajka u Xiamabeiju je široka upotreba okera, što dokazuju artefakti koji se koriste za obradu velikih količina pigmenta. Artefakti uključuju dva komada okera različitog mineralnog sastava i izduženu vapnenu ploču sa zaglađenim površinama i mrljama okera na površini crveno obojenog sedimenta. Analiza istraživača sa Sveučilišta u Bordeauxu, predvođena Francescom d’Errico, ukazuje na to da su različite vrste okera donesene u Xiamabei te zatim obrađene lupanjem i abrazijom kako bi se proizveo prah u boji. Ovaj prah koristio se kako bi se impregnirao pod stambenog prostora. Proizvodnja okera u Xiamabeiju predstavlja najraniji poznati primjer ove prakse u istočnoj Aziji.

Kameni alati u Xiamabeiju također predstavljaju novu kulturnu značajku za sjevernu Kinu prije 40 000 godina. Budući da se malo zna o industriji kamenih alata u istočnoj Aziji sve dok mikrooštrice nisu postale dominantna tehnologija prije otprilike 29 000 godina, nalazi Xiamabeija pružaju važan uvid u industriju izrade alata tijekom ključnog tranzicijskog razdoblja. Kameni alati nalik oštrici u Xiamabeiju bili su jedinstveni za ovu regiju. Većina oruđa bila je minijaturizirana odnosno više od polovice bilo je manje od 20 milimetara. Sedam kamenih oruđa pokazalo je jasne dokaze da su drške pričvršćivane, a funkcionalna analiza ostataka sugerira da su se alati koristili za bušenje, struganje kože, mljevenje biljaka i rezanje mekog životinjskog materijala. Stanovnici su izrađivali višenamjenske alate koji pokazuju složeni tehnički sustav za preradu sirovina kakav nije viđen na starijim ili nešto mlađim nalazištima.

Interakcija s arhaičnim skupinama

Nalazi iz istočne Azije pokazuje da su se događale razne prilagodbe nakon što su moderni ljudi ušli u regiju prije 40 000 godina. Iako u Xiamabeiju nisu pronađeni ostaci hominina, prisutnost modernih ljudskih fosila na današnjem mjestu Tianyuandong i nešto mlađim nalazištima Salkhit i  gornjoj špilji Zhoukoudiana, ukazuje na činjenicu da su žitelji Xiamabeija bili Homo sapiensi. Ovo razdoblje kolonizacije moglo je također uključivati ​​genetsku i kulturnu razmjenu s arhaičnim skupinama, kao što su Denisovci, prije nego što su ih u konačnici zamijenili kasniji valovi Homo sapiensa.

S obzirom na jedinstvenu prirodu Xiamabeija, autori novog rada tvrde da se arheološki zapisi ne uklapaju u ideju kontinuirane kulturne inovacije ili jasno formiranog skupa adaptacija koje su ranim ljudima omogućile širenje iz Afrike diljem svijeta. Umjesto toga, autori tvrde da bismo trebali očekivati mozaik inovativnih obrazaca, širenje ranijih inovacija te postojanost lokalnih tradicija i izuma novih praksi koji se odvijaju u prijelaznoj fazi.

“Naši nalazi pokazuju da su trenutni evolucijski scenariji previše jednostavni”, kaže Michael Petraglia s Instituta Max Planck u Jeni, “te da su moderni ljudi i naša kultura nastali kroz ponavljane, ali različite epizode genetske i društvene razmjene na velikim geografskim područjima, umjesto jednog, brzog vala koji se širio po Aziji.”

https://kozmos.hr/arheolozi-u-jordanu-pronasli-gotovo-netaknuti-9-000-godina-star-hram-kojeg-su-ostavili-lovci-sakupljaci/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

Wang, FG., Yang, SX., Ge, JY. et al. Innovative ochre processing and tool use in China 40,000 years ago. Nature (2022). https://doi.org/10.1038/s41586-022-04445-2

Anonymus (2. ožujka 2022.), Humans Were Using Complex Tools And Ochre In Asia 40,000 Years Ago, Iflscience.com (pristup 4. ožujka 2022.)

Sankaran V. (4. ožujka 2022.), Archaeologists unearth evidence of ‘innovative’ Stone Age culture from 40,000 years ago in China, Independent.co.uk (pristup 4. ožujka 2022.)

Anonymus (2. ožujka 2022.), An Innovative 40,000-Year-Old Culture in China, Mpg.de (pristup 4. ožujka 2022.)

Lanese N. (3. ožujka 2022.), Old Stone Age culture discovered in China, Livescience.com (pristup 4. ožujka 2022.)