Studija podataka s satelita otkriva da je Zemlja 2022. godine se oprostila od ekspanzije kišne šume koja sekvencira ugljik, veće od Švicarske ili Nizozemske. Pretežno iskrčeno za uzgoj stoke i poljoprivrednih kultura, to je ekvivalent dozrelom tropskom drvetu svakih pet sekundi, prema Svjetskom institutu za resurse (WRI).
Globalni promatrač šuma pri WRI-u izvijestio je da je ovakvo masovno uništavanje oslobodilo 2,7 milijardi metričkih tona CO2, što odražava emisije fosilnih goriva Indije. Brazil predvodi s 43% ovog gubitka, a slijede ga Demokratska Republika Kongo i Bolivija s 13%, odnosno 9%.
Tropske šume nestaju
Globalna deforestacija od preko 41.000 kvadratnih kilometara u 2022. godini svrstava tu godinu među četiri najrazornije u posljednja dva desetljeća. Ovo povećanje ignorira obećanje svjetskih lidera na Glasgow COP26 iz 2021. godine da će zaustaviti i preokrenuti gubitak šuma do 2030.
Mikaela Weisse, direktorica Globalnog promatrača šuma pri WRI, upozorava da brzo žrtvujemo naš ključni obrambeni mehanizam protiv klimatskih promjena. Osim toga, ugrožavamo biološku raznolikost, zdravlje i sredstva za život milijuna ljudi koji ovise o šumama.
Fokus na šume, prirodno rješenje za klimu
Unatoč povećanju emisija CO2 za 50% od 1960. godine, vegetacija i tlo konzistentno su apsorbirali oko 30% ovog onečišćenja. Gotovo polovica od 1,6 milijardi ljudi koji ovise o šumama za preživljavanje su autohtoni stanovnici.
Deforestacija u Brazilu porasla je za 15% tijekom četverogodišnjeg predsjedanja Jaira Bolsonara, koji je ignorirao ekološke propise, zanemario ilegalnu deforestaciju i urušio prava autohtonih stanovnika. Iako njegov nasljednik predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva obećava okončati deforestaciju Amazonije do 2030., to ostaje veliki izazov.
Globalne posljedice nestajanja tropskih šuma
Znanstvenici upozoravaju na prijelaz amazonske kotline iz tropske šume u savanu zbog klimatskih promjena i deforestacije. Ova promjena bi mogla drastično promijeniti globalne vremenske uzorke. Šuma amazonske kotline štiti dvostruko više godišnjih globalnih emisija CO2 iz svih izvora.
Demokratska Republika Kongo (DRK) i Bolivija također se bore s nekontroliranom deforestacijom, koju potiče poljoprivreda za vlastite potrebe, proizvodnja ugljena u malim razmjerima u DRK-u, i proizvodnja kakaa i rudarstvo zlata u Boliviji. Nedavno povećanje dozvola za istraživanje nafte i plina te predstojeće ukidanje koncesija za sječu drva dodatno otežavaju izazove u DRK-u.
Vruće točke globalne deforestacije
Prošle godine, Indonezija (2,3%), Peru (3,9%), Kolumbija (3,1%), Laos (2,3%), Kamerun (1,9%), Papua Nova Gvineja (1,8%) i Malezija (1,7%) pridružili su se Brazilu, DRK-u i Boliviji među deset zemalja s najvećim gubitkom tropskih šuma. Ostatak svijeta doprinio je gotovo 15% ukupnoj deforestaciji u 2022. godini.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
