Rasprave o umjetnoj inteligenciji sve su intenzivnije. Dok jedni upozoravaju da bi njezin razvoj mogao dovesti u pitanje budućnost ljudske vrste, drugi ističu goleme koristi koje bi mogla donijeti u znanosti, medicini i društvu. Ključno pitanje glasi: treba li ograničiti ili čak zaustaviti napredak tehnologije prije nego što postane preopasna za kontrolu?
Rasprave o rizicima i koristima
Umjetna inteligencija posljednjih je godina doživjela nagli napredak, što je otvorilo brojna pitanja – od straha da će zamijeniti ljudska radna mjesta do zabrinutosti oko povjerenja u njezine odluke. Međutim, stručnjaci upozoravaju da današnji sustavi nisu usporedivi s onim što nas čeka u budućnosti.
Znanstvena zajednica sve više vjeruje da se približavamo stvaranju umjetne opće inteligencije (AGI). Riječ je o vrsti inteligencije koja može zaključivati i promišljati poput čovjeka, nadmašivati ga u brojnim područjima te samostalno poboljšavati vlastiti kod, čime postaje sve moćnija.
Točka singularnosti
Stručnjaci ovaj trenutak nazivaju “singularitetom.” Pojedini znanstvenici smatraju da bi se mogao dogoditi već sljedeće godine, dok većina procjenjuje da postoji velika vjerojatnost da će AGI biti razvijen do 2040. godine.
Posljedice bi mogle biti dalekosežne. S jedne strane, inteligencija koja nadmašuje ljudsku mogla bi ubrzati znanstvena istraživanja i otvarati nova otkrića nezamislivom brzinom. S druge strane, umjetna superinteligencija (Artificial superintelligence – ASI), sposobna samostalno stvarati sve moćnije verzije sebe, mogla bi predstavljati ozbiljnu prijetnju ako njezini ciljevi ne budu usklađeni s interesima čovječanstva.
Primjeri koristi u znanosti
Unatoč rizicima, umjetna inteligencija već je pokazala iznimnu vrijednost u znanstvenim istraživanjima. Tijekom posljednje dvije godine, UI je pomogla istraživačima u analizi proteinskih struktura i ubrzala pronalazak novih lijekova, što je otvorilo nova područja istraživanja u biologiji i medicini.
UI je također igrala ključnu ulogu u astronomiji. Algoritmi su obrađivali goleme količine podataka sa svemirskih teleskopa, otkrivajući tisuće novih kandidata za egzoplanete te pomažući u analizi kemijskog sastava udaljenih galaksija. Takvi rezultati pokazali su da umjetna inteligencija može biti nezamjenjiv alat u rješavanju pitanja na koja bi ljudi sami čekali desetljećima.
Dilema koja ostaje
Razvoj umjetne inteligencije, prema riječima stručnjaka, ulazi u “neviđeni režim”. Dok jedni zagovaraju nastavak istraživanja uz strogu regulaciju, drugi se pitaju bi li trebalo zaustaviti cijeli proces prije nego što stvorimo sustav koji bi nas mogao nadmašiti i ugroziti.
Pitanje ostaje otvoreno: hoće li umjetna inteligencija biti najveći saveznik čovječanstva ili njegova najveća prijetnja?
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
