Može li umjetna inteligencija (UI) biti kreativna ili samo ostavljati takav dojam? Studija objavljena 11. studenoga u časopisu Journal of Creative Behavior iznosi tvrdnju da kreativni doseg današnjih sustava umjetne inteligencije ima jasnu gornju granicu. Autor rada David Cropley, profesor inovacija u inženjerstvu na Sveučilištu Južne Australije, procjenjuje da se ta granica nalazi između amaterske i profesionalne razine kod ljudi te da UI, prema trenutačnim načelima dizajna, ne može dosegnuti standarde najdarovitijih ljudskih autora.
Kako prenosi Live Science, takav zaključak nije zaustavio raspravu o ulozi UI u kreativnim djelatnostima, niti je umanjio zabrinutost da bi automatizirani sustavi mogli potisnuti dijelove kreativnog gospodarstva. Stručnjaci se ne razilaze samo u procjenama mogućnosti UI, nego i u samom razumijevanju pojma kreativnosti. Kao i izrazi poput “pametan” ili “privlačan”, pojam kreativnosti ima različita značenja ovisno o području primjene i teško se može pouzdano svesti na jedno mjerilo.
Cropley je u svom radu primijenio standardnu definiciju kreativnosti na rezultate različitih velikih jezičnih modela, uključujući ChatGPT. Prema toj analizi, sustavi umjetne inteligencije mogu vrlo uvjerljivo oponašati kreativno ponašanje, ali njihov stvarni kapacitet ostaje ograničen na razinu prosječnog čovjeka. U priopćenju uz studiju navodi se da takvi sustavi, prema sadašnjim načelima dizajna, ne mogu dosegnuti profesionalne ili stručne standarde kreativnog rada.
“Mnogi ljudi misle da, ako ChatGPT može generirati priče, pjesme ili slike, onda mora biti kreativan. Ali generirati nešto nije isto što i biti kreativan”, rekao je Cropley. “U pravilu je 60% ljudi ispod prosjeka kada je riječ o kreativnosti, pa je neizbježno da će značajan dio društva smatrati da su veliki jezični modeli poput ChatGPT-a kreativni, iako nisu. Vrlo kreativni ljudi prepoznat će slabosti u generativnim sustavima umjetne inteligencije.”
UI nije čovjek
Jack Shaw iz tvrtke Shawfire Media, strateg za e-trgovinu koji primjenjuje i uspoređuje velike jezične modele u razvoju marketinškog sadržaja, smatra da je Cropleyjeva tvrdnja točna unutar određenih definicija kreativnosti. “Ako kreativnost znači preoblikovati zadatak, postavljati nove kulturne smjernice i preuzeti odgovornost za rizične odluke koje mogu propasti, onda ljudi imaju prednost”, rekao je Shaw. “Modeli sintetiziraju obrasce optimizirane za vjerojatnost. Oni nemaju namjeru, proživljeni kontekst ni osobni ulog u ishodu, i ne postavljaju vlastite ciljeve.”
Prema njegovu mišljenju, upravo odsutnost namjere i odgovornosti čini temeljnu razliku između ljudskog i strojnog stvaranja. UI može proizvesti rezultate koji nalikuju kreativnima, ali ne snosi posljedice svojih odluka niti razumije širi kulturni ili osobni kontekst u kojem se ti rezultati pojavljuju.
Najveći jaz između ljudske i strojne kreativnosti leži u činjenici da UI nema ljudsko iskustvo, smatra Alesha Brown, osnivačica i glavna direktorica tvrtki Fruition Publishing Concierge Services i Alesha Brown Productions, koje pomažu autorima, mišljenim liderima i brendovima da proživljena iskustva pretoče u knjige, filmove i kampanje.
“Nijedan veliki jezični model ne budi se s traumama iz djetinjstva, kulturnim naslijeđem ili moralnim sukobima, niti donosi odluku da će snimiti film ili napisati knjigu koja ga može stajati odnosa, ali bi mogla osloboditi druge ljude”, rekla je Brown. “To ‘zašto’ koje stoji iza nekog rada, spremnost da se zbog ideje riskiraju ugled, prihod ili osjećaj pripadnosti, čini velik dio onoga što intuitivno doživljavamo kao kreativnost, a toga u UI nema. Riječ je o pitanju agencije i dubine, a ne o neoborivom matematičkom dokazu da UI nikada ne može dosegnuti ili nadmašiti ljude.”
Ali prema nekim mjerilima UI jest kreativna
Prema drugim kriterijima, međutim, UI se može smatrati kreativnom. Gor Gasparyan, suosnivač i glavni direktor Passionate Agency, agencije za digitalnu inteligenciju usmjerene na razvoj iskustava temeljenih na UI, smatra da ideja stroge matematičke granice počiva na zastarjeloj definiciji kreativnosti koja zanemaruje vrijednost novosti.
“U mojoj praksi UI modeli u 80% slučajeva proizvode ključne riječi i tematske poveznice koje su nove našim ljudskim SEO stručnjacima, što vodi strategijama sadržaja o kojima se ranije nije razmišljalo”, rekao je Gasparyan.
Slično razmišlja i Iliya Rybchin, osnivač i voditelj konzultantske tvrtke za umjetnu inteligenciju Vorpal Hedge, koji tvrdi da UI stvara kreativne materijale na vrlo sličan način kao ljudi. “I ljudi i veliki jezični modeli oslanjaju se na isti temeljni mehanizam, ponovno kombiniranje pohranjenih obrazaca unutar određenih ograničenja”, rekao je. “Pravi problem nije u tome što UI nema kreativnost, nego u tome što kreativnost stalno opisujemo mističnim jezikom koji se raspada čim pogledamo kako ljudski stvaratelji doista rade.“
“Romantiziramo romanopisca koji gleda u praznu stranicu ili kuhara koji osmišljava jelo kakvo nitko nikada nije zamislio”, dodao je, no prema njegovu tumačenju talentirani stvaratelji crpe iz vlastitih iskustava, okusa, pročitanih djela i stečenih vještina, koje zatim ponovno kombiniraju u nove varijacije. “Ništa od toga nije stvaranje iz ničega. Riječ je o remiksu visoke vjernosti. U stvarnosti je kreativnost gotovo isključivo kombinatorika.”
Rybchin smatra da je tvrdnja o matematičkoj gornjoj granici kreativnosti UI nižoj od ljudske zapravo pogrešna. “Ako je kreativnost sposobnost povezivanja nepovezanih točaka, tada prednost ima entitet koji raspolaže s više točaka”, rekao je.
U tom okviru, UI bi mogla dosegnuti ljudsku razinu kreativnosti, smatra James Lei, glavni direktor platforme za kolektivne tužbe Sparrow. “Kreativnost je generiranje plus selekcija u odnosu na svrhu”, rekao je. “Generiranje znači proizvesti velik broj kandidata, dok kreativnost zahtijeva novost, korisnost i prihvaćanje od publike ili čuvara određenog područja. Zato UI već funkcionira u osmišljavanju oglasa, onboarding tokova, opcija ugovornih klauzula i glazbenih motiva, gdje se kvaliteta može mjeriti, a zadatak jasno usmjerava proces.”
Dobije se onoliko koliko se uloži
Neki stručnjaci smatraju da se uočeni nedostaci UI ne odnose na same modele, nego na način na koji se koriste. Lei ističe da, ako se umjetna inteligencija daju jasne upute, postave kriteriji procjene i rezultati se sustavno poboljšavaju kroz ljudsku povratnu informaciju i testiranja, sustavi umjetne inteligencije zadovoljavaju kreativne standarde jer proizvode nove opcije, dok proces zadržava one koje donose vrijednost.
“Ono gdje UI ima poteškoća jest otvoreno, dugoročno postavljanje agende koje se oslanja na proživljeno iskustvo, utjelovljeni kontekst i prosudbu preko više područja”, rekao je Lei.
Nejasni ili općeniti upiti često rezultiraju blijedim i generičkim rezultatima, upozorava Amit Raj, osnivač SEO konzultantske tvrtke The Links Guy, koja koristi radne tokove temeljene na UI u sadržajnom marketingu. “Ali kada joj se da kontekst, kada je se izazove, dorađuje i s njom raspravlja, pojavljuje se kreativnost”, rekao je.
Prema Paulu DeMottu, glavnom tehnološkom direktoru u Helium SEO, rasprava o kreativnosti UI neće se smiriti jer se sam pojam stalno redefinira. “Tvrdnja da stvaranje nečega nije isto što i kreativnost pokazuje da se kriteriji neprestano pomiču”, rekao je. “Kritičari su najprije tvrdili da UI nema namjeru, zatim emocionalnu dubinu, pa originalnost. Kreativnost često zamišljamo kao sve ono što ljudi mogu, a strojevi ne mogu, a zatim tu definiciju mijenjamo kada strojevi probiju postavljenu granicu.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
