Tko je vlasnik Mjeseca?

Prvo uspješno slijetanje privatnog landera, Odiseja, prošlog tjedna dogodilo se mjesec dana nakon Japana i šest mjeseci nakon što je Indija dotaknula Zemljin prirodni satelit. Kako sve više država i privatnih kompanija dostiže Mjesec, neki stručnjaci izražavaju mišljenje da bi adekvatan pravni okvir i međunarodni sporazumi mogli postati nužni kako bi se izbjegli potencijalni konflikti.

Dakle: Tko je vlasnik Mjeseca?

“Deseci milijardi dolara uloženi su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća u nadi da će Mjesec postati izvor za komercijalne aktivnosti, komercijalni razvoj minerala i vodenog leda na Mjesecu,” izjavio je Anthony Grayling, britanski filozof i osnivač New College of the Humanities u Londonu. “Istraživanje novih granica proizvest će nove načine zamišljanja, nove izazove, nove tehnologije koje mogu biti od izuzetne koristi,” kaže Grayling, koji je moderirao razgovor u ponedjeljak koji je bio dio serije ‘Thinking the Future’ od Sveučilišta Northeastern i nedavno objavio knjigu “Tko posjeduje Mjesec? U obrani zajedničkih interesa čovječanstva u svemiru.”

Komercijalizacija također može stvoriti trenje i rivalitete među različitim stranama, kaže on, što može dovesti do potencijalnih sukoba. Međutim, Mai’a Cross, dekanova profesorica političkih znanosti, međunarodnih odnosa i diplomacije te direktorica Centra za međunarodne poslove i svjetske kulture na Northeasternu, ne vidi da tvrtke ili države iskorištavaju nedostatak regulative i započinju konflikte.

“Razlog je taj što imamo međunarodne norme i svemirsku diplomaciju,” kaže Cross. 8Povijesno gledano, interakcija ljudi u svemiru, kaže ona, bila je vrlo kooperativna i mirna. Svemir je zaista teško i skupo područje za operacije, kaže ona. Na primjer, sporazum Artemis podržava stvaranje obavijesti i koordinacijskih zona, jer slijetanje dva objekta unutar kilometra jedan od drugog može prouzročiti značajnu štetu. “Ima mnogo više smisla za nas nastaviti ovu tradiciju mirne prisutnosti i suradnje u svemiru,” kaže Cross.

Privatne tvrtke i njihova uloga

Primjer Odiseja, lander kreiran od strane tvrtke Intuitive Machines sa sjedištem u Houstonu, pokazuje da privatne tvrtke mogu imati koristi od suradničkih misija s takvim državnim subjektima kao što je NASA, i kako poslovanje napreduje u svemir, bit će zainteresirani za zaštitu i rast svojih profita umjesto da se upuštaju u sukobe. “Više su zabrinuti za sigurnost i načine na koje mogu operirati,” kaže Cross.

Michelle Hanlon, suvoditeljica programa za zrakoplovno i svemirsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta Mississippi kaže da iako postoji robustan okvir za istraživanje svemira, potreban je jači, specifičniji i detaljniji okvir za aktivnosti na Mjesecu. Ona kaže da je krajolik pravnih regulacija bilo kakvih aktivnosti na Mjesecu nedirnut, ali ne vidi da će se bilo koji novi ugovor uskoro potpisati u trenutnoj političkoj klimi širom svijeta. Sporazum o svemiru, multilateralni ugovor potpisan 1967., pruža neke smjernice, kaže Hanlon, utemeljene na principima slobodnog istraživanja i korištenja nebeskih tijela isključivo u miroljubive svrhe.

Trenutni sporazumi o vlasništvu Mjeseca

Prema trenutnim sporazumima nitko ne može tvrditi teritorij na Mjesecu suverenitetom, korištenjem ili iz drugih razloga. Ugovor također propisuje da se nuklearno oružje ili oružje za masovno uništavanje ne mogu donijeti u svemirski prostor. Cross se slaže da postoji velik rizik i svijet je na kritičnoj prekretnici u smislu hoće li svemir postati naoružan. Ali do sada, kaže ona, vlade su spriječile naoružavanje svemira.

“To je gotovo dostiglo razinu tabua,” kaže ona. “Mislim da će vojske planirati za najgore scenarije, kao što je potencijalna utrka u naoružanju u svemiru, ali to ne znači da će se to dogoditi.” U idealnom svijetu, kaže Cross, postojala bi međunarodna organizacija, globalna svemirska agencija, koja bi omogućila svima da dijele sve resurse i otkrića koja dolaze iz istraživanja svemira. Za sada, svemirska diplomacija regulira tekući dijalog, kaže Cross, koji uključuje komunikaciju, transparentnost i uvjeravanje.

Diplomacija je ključ

“Ako ste zabrinuti da neki akter ide predaleko, diplomacija je proces u kojem zapravo pokušavate ograničiti neka od tih nesporazuma koji vode do samoispunjavajućih proročanstava,” kaže ona. SAD gradi saveznike oko sporazuma Artemis, neobvezujućeg multilateralnog sporazuma za povratak ljudi na Mjesec do 2026., s konačnim ciljem proširenja istraživanja svemira na Mars i dalje, potpisanog od  strana 36 zemalja, ali ne Rusije i Kine.

Rusija i Kina udružile su snage za izgradnju Međunarodne lunarne istraživačke stanice na Mjesecu, pozdravljajući nekoliko drugih zemalja u svoj savez koje nisu dio sporazuma Artemis. Kontrolirano slijetanje svemirske letjelice na lunarnu površinu bez značajne štete za lander ili znanstvene instrumente koje nosi, tj. meko slijetanje, i dalje je pravi izazov. Samo pet zemalja uspjelo je meko slijetanje na Mjesec u posljednjih 60 godina: Sjedinjene Američke Države, Rusija (SSSR), Kina, Indija i Japan. Mjesec ima gravitaciju, ali nema atmosferu, što čini postupno slijetanje izazovnim jer je slijetanje svemirske letjelice u potpunosti ovisno o motorima, a ne padobranima.

Uspješno meko slijetanje indijske svemirske letjelice Chandrayaan-3, koja se sastojala od landera i rovera na Mjesecu u kolovozu, prekinulo je dominaciju Rusije, Kine i SAD-a, kaže Hanlon, i omogućilo pristup svemiru svima po manjim troškovima. “Doseg Indije bio je fantastičan, ne samo zato što je označio ulazak novog velikog svemirskog aktera, već i zato što je inspirirao sve mlade ljude i građane Indije da razmišljaju o znanosti i svemiru,” kaže Cross. Ljudi bi trebali surađivati i angažirati se u avanturama, kaže ona, pomaknuti granice i dobiti novo znanje iz istraživanja zajedno.  “Gledajući Zemlju iz svemira, ona je krhka,”  kaže Cross. “Svi tamo živimo. To je naš jedini dom.”