Iako se Galileo Galilei često spominje kao prvi astronom koji je teleskopom proučavao Mjesec, sve više povijesnih podataka ukazuje na to da je engleski matematičar i fizičar Thomas Harriot napravio isti korak, i to nekoliko mjeseci ranije. Harriot je ostao u sjeni povijesti jer svoja zapažanja nikada nije objavio.
Thomas Harriot rođen je 1560. godine i studirao je na Sveučilištu Oxford. Kako prenosi IFLScience, nakon završetka studija postao je osobni učitelj navigacije i astronomije pomorcima koje je okupljao engleski istraživač Sir Walter Raleigh. Godine 1585. Harriot je s Raleighom otputovao u Sjevernu Ameriku, na područje današnje Virginije. Tijekom ekspedicije učio je jezik domorodačkog naroda Algonquin i bilježio njihove običaje.
Pravi uvjeti za znanstveni rad stvoreni su tek krajem 16. stoljeća, kada je Harriot dobio financijsku podršku Henryja Percyja, grofa od Northumberlanda. U narednim desetljećima posvetio se matematici, fizici i astronomiji te proizveo tisuće stranica bilješki i proračuna. Mnoga njegova otkrića bila su ispred svog vremena.
Harriot je neovisno o Galileu došao do opisa gibanja tijela u slobodnom padu, temeljenog na kvantitativnim proračunima, a njegov razvoj simboličke algebre prethodi nekim ključnim idejama koje će kasnije razviti Descartes. Zbog političkih okolnosti i povezanosti s osobama optuženima u takozvanoj Barutnoj uroti 1605., Harriot je bio nakratko uhićen, iako protiv njega nije podignuta optužnica.
Teleskopsko promatranje Mjeseca prije Galileja
Nakon puštanja na slobodu, Harriot je teleskop usmjerio prema noćnom nebu. Dana 26. srpnja 1609. nacrtao je kartu Mjeseca temeljenu na vlastitim promatranjima teleskopom. Time je nekoliko mjeseci preduhitrio Galileove poznate crteže koji su nastali početkom 1610. godine.
Za razliku od Galileja, koji je svoja opažanja objavio u djelu Sidereus Nuncius, Harriot nikada nije javno predstavio rezultate svojih istraživanja. Zbog toga se u povijesti astronomije zasluge za prva teleskopska opažanja nebeskih tijela pripisuju Galileju.
Najstariji poznati crteži Sunčevih pjega
Harriotovi zapisi uključuju i najranije poznate teleskopske crteže Sunčevih pjega, nastale u prosincu 1610. godine. Međutim, budući da ih nikada nije objavio, javno priznanje ponovno je pripalo Galileju.
Nije poznato zašto Harriot nije objavio svoja otkrića. Moguće je da zbog stabilne financijske potpore nije imao potrebu tražiti priznanje javnosti. Za razliku od Galileja, čiji je opstanak u znanstvenim krugovima ovisio o publicitetu i podršci pokrovitelja, Harriot je mogao djelovati neovisno.
Thomas Harriot umro je 1621. godine. Njegove bilješke ostale su nepoznate sve do sredine 18. stoljeća, kada su pronađene u kući koju su naslijedili potomci grofa od Northumberlanda. Ipak, tek tijekom 20. stoljeća povjesničari znanosti počeli su sustavno proučavati njegov rad.
Iako postoje dokazi da je Harriot prvi teleskopom promatrao Mjesec, zbog neobjavljenih rezultata njegovo se ime rijetko spominje u povijesti astronomije, piše IFLScience. Nasuprot tome, Galilejev doprinos ostaje nezaobilazan, ne samo zbog vremena opažanja, već i zbog odlučujuće uloge koju je odigrao u razvoju moderne znanstvene metode kroz objavu i širenje svojih rezultata.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
