kozmos.hr
Astronomija

Teleskopu James Webb trebalo je više od 120 sati da snimi ovu fotografiju

objavljeno

Više od pet dana neprekidnog promatranja bilo je potrebno da svemirski teleskop James Webb snimi jednu od najdubljih i najsloženijih svemirskih fotografija do danas. Na njoj se jasno vide galaksije iz ranog svemira, čija je svjetlost zbog snažnog gravitacijskog djelovanja savijena u zakrivljene lukove. Te galaksije udaljene su milijardama svjetlosnih godina i potječu iz razdoblja kada je svemir bio tek nekoliko milijuna godina star.

U središtu snimke nalazi se golemi skup galaksija poznat kao Abell S1063, udaljen oko 4,5 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. No prava znanstvena vrijednost fotografije ne leži u samom skupu, nego u optičkom fenomenu koji on proizvodi: gravitacijskoj leći. Masivnost tog skupa zakrivljuje prostor-vrijeme i savija svjetlost još udaljenijih objekata, stvarajući vizualne lukove koji izgledaju kao da se spiralno šire oko centra fotografije.

❤️ Podrži nas

Teleskopu James Webb trebalo je 120 sati kako bi ‘bacio oko’ u rani svemir

Najdublji pogled teleskopa James Webb na jednu točku svemira. (ESA/Webb, NASA i CSA, H. Atek, M. Zamani (ESA/Webb); priznanje: R. Endsley).
Najdublji pogled teleskopa James Webb na jednu točku svemira. (ESA/Webb, NASA i CSA, H. Atek, M. Zamani (ESA/Webb); priznanje: R. Endsley).

Prema podacima Europske svemirske agencije (ESA), riječ je o najdubljem pogledu na jednu točku svemira koji je teleskop dosad zabilježio. Finalna fotografija sastoji se od devet odvojenih ekspozicija u različitim valnim duljinama bliskog infracrvenog svjetla. Ova tehnologija omogućila je teleskopu da ‘probije’ oblake svemirske prašine i otkrije objekte koji su inače potpuno nevidljivi.

Znanstvenici se nadaju da će kroz ove zakrivljene galaksije moći proučiti razdoblje Kozmičke zore — vrijeme neposredno nakon Velikog praska, kada su se počele formirati prve zvijezde i galaksije. Svaki prikazani objekt na slici potencijalno potječe iz najranije faze svemira, pružajući uvid u proces stvaranja struktura koje su kasnije postale temelji današnjih kozmičkih sustava.

Od kada je postao operativan 2022. godine, James Webb neprestano pomiče granice našeg razumijevanja svemira. Njegova otkrića uključuju galaksije koje su veće, starije i kompleksnije nego što su teorijski modeli predviđali. Ova fotografija nije iznimka. Ova fotografija je samo još jedan alat koji omogućuje izravno promatranje prošlosti svemira na način koji dosad nije bio moguć.

🔵 Pridružite se razgovoru!

Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.