Rijetki posjetitelj iz dubokog svemira, međuzvjezdani komet nazvan 3I/ATLAS, upravo prolazi kroz Sunčev sustav — i znanstvenici su ga uspjeli snimiti u ključnom trenutku. Korištenjem teleskopa Gemini North na Havajima, međunarodni tim astronoma dobio je prve detaljne slike ovog objekta, trećeg takve vrste ikad otkrivenog.
3I/ATLAS, službeno označen kao C/2025 N1 (ATLAS), tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je prošao kroz naš sustav, nakon ‘Oumuamue 2017. i kometa Borisov 2019. godine. Detektiran je 1. srpnja 2025. pomoću sustava ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System), a odmah nakon toga promatran je teleskopom Gemini North.
Riječ je o iznimno rijetkom događaju u astronomiji: iako znanstvenici vjeruju da slični objekti često prolaze kraj nas, većinu nikada ne otkrijemo jer se kreću nevjerojatno brzo i preblizu detekcijskom pragu naših instrumenata.
Komet koji ne dolazi iz našeg sustava
Gemini North, koji čini polovicu Međunarodnog opservatorija Gemini, koristi spektrograf GMOS-N (Gemini Multi-Object Spectrograph North) za detaljna promatranja. Na snimkama se jasno vidi koma kometa — oblak plinova i prašine koji okružuje njegovu ledenu jezgru — što ukazuje na aktivnost prouzročenu približavanjem Suncu.
Za razliku od većine kometa koje kruže unutar Sunčeva sustava, 3I/ATLAS dolazi iz međuzvjezdanog prostora. Njegova putanja je toliko izdužena da ne zatvara krug oko Sunca, već pokazuje da se radi o objektu koji dolazi izvana i ponovno će ga napustiti. Astronomi takvu putanju nazivaju hiperboličnom.
Ekscentričnost orbite 3I/ATLAS-a iznosi 6,2 — što je daleko iznad vrijednosti 1, granične točke između vezane orbite i međuzvjezdane putanje. Za usporedbu, ‘Oumuamua je imala ekscentričnost od 1,2, a Borisov oko 3,6.
Veći nego svi prethodni
Dosadašnja promatranja upućuju na to da 3I/ATLAS ima promjer do 20 kilometara, što ga čini najvećim dosad poznatim međuzvjezdanim objektom. ‘Oumuamua je bio dug oko 200 metara, a Borisov manji od jednog kilometra.
Upravo zbog svoje veličine, 3I/ATLAS predstavlja iznimno vrijedan objekt za istraživanje. Veća površina olakšava analizu njegovog kemijskog sastava, a stabilnija struktura može preživjeti više približavanja Suncu bez raspada.
Martin Still, voditelj programa za Međunarodni opservatorij Gemini pri Nacionalnoj zakladi za znanost (NSF), naglasio je važnost ranih snimki: “Osjetljivost i fleksibilnost rasporeda promatranja Gemini opservatorija omogućile su nam da na vrijeme uhvatimo ovog međuzvjezdanog putnika. Uvjerljivi podaci već stižu, i očekujemo još puno spoznaja kako se objekt bude približavao Suncu.”
Izvor: NSF NOIRLab
Trenutna pozicija i brzina
U trenutku snimanja, 3I/ATLAS nalazio se unutar Jupiterove orbite, na udaljenosti od oko 465 milijuna kilometara od Zemlje i 600 milijuna kilometara od Sunca. Najbliže će se približiti Zemlji 19. prosinca 2025., kada će biti udaljen oko 270 milijuna kilometara — gotovo dvostruko više nego Zemlja od Sunca. Objekt ne predstavlja nikakvu prijetnju za naš planet.
Najbliži prolazak kraj Sunca očekuje se 30. listopada, kada će 3I/ATLAS doći na udaljenost od 210 milijuna kilometara, unutar Marsove orbite. Tada će se kretati brzinom od gotovo 25.000 kilometara na sat.
Pogled u druge sustave
Međuzvjezdani objekti poput 3I/ATLAS-a dragocjeni su za znanost jer predstavljaju rijetku priliku za proučavanje tvari iz drugih zvjezdanih sustava. Njihov sastav može otkriti koje su kemikalije i minerali postojali u okolini zvijezda iz kojih su potekli, uključujući i one koje su odavno izumrle.
Takvi podaci pomažu znanstvenicima da rekonstruiraju uvjete u kojima su se formirali planetarni sustavi u drugim dijelovima galaksije. To je ključno za razumijevanje kako je nastao naš vlastiti Sunčev sustav, ali i za potragu za drugim naseljivim svjetovima.
Astronomi vjeruju da će slična otkrića uskoro postati mnogo češća. NSF–DOE Vera C. Rubin Observatory uskoro započinje s desetogodišnjim projektom Legacy Survey of Space and Time (LSST), koji će mapirati čitavo južno nebo svakih nekoliko noći.
Taj će projekt omogućiti otkrivanje milijuna objekata u Sunčevu sustavu, uključujući i mnoge koji dolaze izvan njega. Broj međuzvjezdanih tijela koja će pritom biti otkrivena nije moguće predvidjeti, ali se očekuje da će ih biti znatno više nego dosad.
Za sada, 3I/ATLAS ostaje izuzetan primjer rijetkog, divovskog svemirskog posjetitelja koji nam pruža izravan uvid u procese koji oblikuju svemir izvan našeg doma.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
