Znanstvenici iz Slovenije razvili su inovativnu tehnologiju hlađenja bez freona koja koristi čvrste metale umjesto štetnih plinova i mogla bi označiti prekretnicu u načinu na koji rashlađujemo prostor.
Zamislite sustav hlađenja koji ne koristi plinove štetne za okoliš, ne zagađuje zrak i ne nosi rizike eksplozije ili trovanja. Upravo na tome radi tim znanstvenika s Fakulteta za strojništvo Sveučilišta u Ljubljani, predvođen docentom Jakom Tušekom. Njihova tehnologija hlađenja bez freona, koja koristi čvrste metalne legure umjesto klasičnih rashladnih plinova, mogla bi donijeti revoluciju u svijetu klimatizacije.
Dok većina današnjih uređaja za hlađenje koristi tehnologiju staru više od sto godina – onu s isparavanjem plinova poput HFC-a – Tušekov tim razvija sustav koji koristi elastokalorični efekt. Riječ je o fizičkom procesu u kojem se materijal zagrijava pod mehaničkim pritiskom, a zatim hladi kad se pritisak ukloni – sve bez promjene stanja iz tekućine u plin ili obrnuto. Ključni materijal je nitinol, legura nikla i titana, poznata po svojoj biokompatibilnosti i primjeni u medicini.
Elastokalorični sustavi hlađenja mogli bi biti tiši, učinkovitiji i sigurniji za ljude i okoliš
Trenutačno su sustavi koji se temelje na ovoj tehnologiji u ranoj fazi razvoja, a prototip slovenske ekipe postiže oko 15% učinkovitosti – što je još ispod standardnih 20–30% koliko imaju klasični sustavi s kompresijom plinova. No znanstvenici vjeruju da postoji ogroman potencijal za napredak jer tehnologija još nije dosegla ni desetljeće razvoja.
Zabrinutost zbog štetnih učinaka HFC rashladnih sredstava raste. Iako su najgori freoni zabranjeni još 1989., njihovi nasljednici i dalje imaju ogroman utjecaj na globalno zatopljenje – neki čak tisuće puta veći od ugljikova dioksida. Prema Tušeku, ispuštanje samo jednog kilograma takvih plinova u atmosferu jednako je vožnji automobila više od 30.000 kilometara, prenosi Interesting Engineering.
Zato se i EU uključila. Projekt SUPERCOOL, koji se provodio u Ljubljani od 2019. do 2023., sada se nastavlja kroz inicijativu E-CO-HEAT, s ciljem dovršetka razvoja i komercijalizacije do početka 2026. godine. Tim već radi na patentiranju sustava i strategiji uvođenja na tržište, u suradnji s tehnološkom tvrtkom iz Irske te sveučilištima u Njemačkoj i Italiji kroz projekt SMACool.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), hlađenje danas troši oko 10% globalne električne energije. Taj postotak će sigurno rasti – u svijetu već postoji oko dvije milijarde klima uređaja, a do 2050. taj bi broj mogao doseći šest milijardi. Ako se nastavi oslanjanje na štetne plinove, posljedice za okoliš bit će ozbiljne. Zato tehnologija hlađenja bez freona, koja koristi metale umjesto plinova, nudi potencijalno rješenje – tiše, sigurnije i znatno čišće. Ako se Tušekov tim pokaže uspješnim, ono što danas izgleda kao eksperiment, sutra bi moglo postati standard.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
