Koliko god dugo ljudi postojali, potraga za produljenjem života ostaje ‘neuhvatljiv san.’ Dok neki ljudi uspijevaju živjeti više od 100 godina, neke životinje, poput kornjača i kitova, nadmašuju nas životnim vijekom koji se proteže kroz stoljeća. Ipak, grenlandski morski pas, čudo dubokog mora, daleko nadmašuje sve ostale kralježnjake, s nevjerojatnim životnim vijekom od gotovo 400 godina. To nas dovodi do pitanja, što ovom drevnom stvorenju omogućuje tako dug život?
U revolucionarnom istraživanju, međunarodni tim znanstvenika odlučio je otkriti genetske tajne koje stoje iza izuzetne dugovječnosti grenlandskog morskog psa. Sekvencioniranjem njegovog genoma, nadaju se boljem razumijevanju fizioloških značajki koje omogućuju ovim morskim psima da prkose vremenu na način koji nijedan drugi kralježnjak ne može.
Otključavanje genetskog koda grenlandskog morskog psa
Ovo istraživanje nije bilo lak pothvat. Genom grenlandskog morskog psa dvostruko je duži od ljudskog. Još zanimljivije, 70% genoma čine tzv. “skakački” geni—segmenti DNK koji se mogu pomicati unutar genoma. Obično se ti geni smatraju genetskim otpadom, ponekad čak i štetnim. No, u slučaju grenlandskog morskog psa, oni očito imaju zaštitnu funkciju.
Znanstvenici spekuliraju da je evolucija ovog morskog psa uspjela neutralizirati negativan utjecaj “skakačkih” gena. Umjesto da uzrokuju genetsku nestabilnost, kao što to čine u mnogim drugim vrstama, genom grenlandskog morskog psa izgleda da je iskoristio ove elemente kako bi ojačao svoju sposobnost popravka oštećenja DNK. Ova spoznaja mogla bi biti ključna za razumijevanje kako ovi morski psi uspijevaju živjeti stoljećima održavajući zdravlje.
Popravak DNK—Mehanizam koji spašava život
Popravak DNK od vitalne je važnosti za opstanak bilo kojeg organizma. Svakoga dana ljudske stanice trpe oštećenja, no specijalizirani mehanizmi unutar naše DNK ta oštećenja popravljaju kako bi nas održali zdravima. Kod dugovječnih životinja, poput grenlandskog morskog psa, vjeruje se da su ti sustavi za popravak osobito učinkoviti, omogućujući im da poprave oštećenu DNK puno bolje od većine drugih vrsta.
Jedno od najznačajnijih otkrića u ovom istraživanju odnosi se na protein p53, često nazivan “čuvarom genoma”. Kod ljudi, mutacije u p53 nalaze se u otprilike polovici svih slučajeva raka, što ga čini ključnim za stabilnost genoma. Verzija p53 kod grenlandskog morskog psa, međutim, jedinstvena je. Ima dodatnu aminokiselinu u usporedbi s većinom drugih životinja, što bi moglo igrati ulogu u njegovoj izvanrednoj otpornosti na bolesti povezane sa starenjem.
Put ka razumijevanju dugovječnosti
Iako velik dio genoma grenlandskog morskog psa tek treba biti potpuno analiziran, istraživački tim željno iščekuje nastavak otkrivanja njegovih brojnih tajni. Vjeruju da proučavanjem ovih morskih pasa i njihovih gena mogu otvoriti nove perspektive o starenju, ne samo za ovu vrstu, već i za život općenito. Ovo bi čak moglo dovesti do proboja u ljudskom zdravlju i dugovječnosti.
Kako se tim bude dublje upuštao u DNK ovog morskog psa, vjerojatno će se pojaviti još pitanja. No, jedno je sigurno: genom grenlandskog morskog psa mogao bi ponuditi neprocjenjive uvide u mehanizme koji omogućuju nekim vrstama da žive daleko iznad prosječnog životnog vijeka. A tko zna—možda će nas razumijevanje ovih drevnih stvorenja jednog dana približiti produljenju vlastitih života.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
