U terminologiji inženjerskih stručnjaka, ovaj koncept nosi naziv LUNARSABER (Lunar Utility Navigation with Advanced Remote Sensing and Autonomous Beaming for Energy Redistribution) — što bi prevedeno na Hrvatski otprilike trebalo značiti Lunarna Utilitarna Navigacija s Naprednim Daljinskim Osjetilima i Autonomnom Zračenjem za Redistribuciju Energije, skraćeno LUNARSABER. Ovaj koncept je plod rada tvrtke Honeybee Robotics i odabran je kao dio desetogodišnje inicijative Lunar Architecture (LunA-10) koju vodi Agencija za napredna istraživanja obrambenih projekata (DARPA).
Ovaj monumentalni stup energije planiran je biti visok gotovo 100 metara, a konstruiran je kao razmjestiva struktura s vrhom opremljenim solarnim panelima. Integrira niz funkcionalnosti — od skladištenja i transfera energije, komunikacijskih kapaciteta, do pozicioniranja, navigacije, vremenskog mjerenja, pa čak i nadzorne sposobnosti u jedinstvenu infrastrukturu.
Stručnjaci iz Honeybee Roboticsa predviđaju da bi se LUNARSABER mogao proširiti na visinu od preko 200 metara iznad lunarnog pejzaža kako bi se proširio njegov opseg djelovanja. “LUNARSABER može dominirati nad lunarnim horizontom i neprekidno biti izložen suncu ako se nalazi na južnom polu Mjeseca,” objasnio je Kris Zacny, potpredsjednik Odjela za istraživačke sustave u Honeybee Roboticsu, sa sjedištem u Altadeni, Kalifornija. “Na vrhu ove strukture smješteni su kamere i komunikacijski sustavi. Imamo i jake svjetlosne izvore za osvjetljavanje područja namijenjenih roverima,” rekao je Zacny u intervjuu za Space.com. “Postavljanjem jednog ili dva takva uređaja na južnom polu Mjeseca, moguće je pokriti cijelo područje. To je naš svjetionik,” istaknuo je.
Glavni istraživač projekta LUNARSABER u sklopu DARPA-ine inicijative LunA-10 je Vishnu Sanigepalli.
Mjesec, i svjetlost na Mjesecu
Sanigepalli navodi da se pretpostavljalo kako bi polarni vrhunci Mjeseca mogli imati kontinuiranu sunčevu svjetlost, gdje bi postavljanje solarnih panela omogućilo generiranje energije tijekom cijele godine. Međutim, nakon što je NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) počeo s kartiranjem Mjeseca, otkriveno je da nema lokacija u blizini polova koje bi konstantno primale sunčevu svjetlost kroz cijelu godinu.
“Obavljeno je mnogo analiza lunarne topografije, koje su otkrile da rubovi kratera u blizini Južnog pola imaju duge lunarni dane zbog svoje visine, ali ne i kontinuirano 100-postotno osvjetljenje,” objasnio je Sanigepalli.
Biti na južnom polu Mjeseca samo po sebi ne znači imati dugotrajne lunarne dane. Također je potrebno biti smješten na najvišoj planini ili značajci kratera. “Ako smo u mogućnosti izgraditi izuzetno visoke strukture u blizini južnih polova, možemo osigurati više od 95 posto osvjetljenja tijekom lunarnog godine,” istaknuo je Sanigepalli. “To ovisi o lokaciji i visini,” naglasio je.
Sanigepalli dodaje da su rubovi kratera izvrsna opcija jer su prirodno povišeni. Izgradnjom još viših struktura, visokih preko 500 metara, moguće je proširiti djelovanje na druge regije i lokacije na Mjesecu.
Za uspostavu lunarnog naselja, konstantno osvjetljenje nije jedini preduvjet. “Potrebna nam je i komunikacija sa Zemljom kako bismo održavali funkcionalnost lunarnih rovera, robotskih sustava i ostale opreme. Stoga se radi o optimizaciji osvjetljenja za proizvodnju energije i izravne komunikacije s Zemljom,” objasnio je Sanigepalli.
LUNARSABER omogućuje iskorištavanje lunarnih resursa kao iznimno prilagodljivo rješenje koje bi postavilo temelje za prosperitetnu lunarnu ekonomiju, vjeruje tvrtka.
“Radujemo se suradnji s komercijalnim i nekomercijalnim partnerima za smještaj tereta i usluga, što će ubrzati razvoj lunarnih infrastruktura,” rekao je Sanigepalli.
Dok su ideje za istraživanje Mjeseca trenutno u usponu, Honeybee Robotics razvija i RedWater, sustav za rudarenje namijenjen bušenju površine Marsa i ekstrakciji vode iz odabranih lokaliteta na Crvenom planetu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
