S rastom svemirskog turizma raste i zabrinutost o potencijalnom dugoročnom utjecaju lansiranja raketa na Zemljinu atmosferu i ozonski omotač.
Nova znanstvena studija
Međunarodni tim istraživača u časopisu Earth’s Future objavio je novo istraživanje u kojem su pomoću 3D modela ispitali utjecaj lansiranja raketa na Zemlju i atmosferu tijekom 2019. godine te iznijeli predviđanja potencijalnog utjecaja svemirskog turizma u budućnosti. Tim je otkrio da su čestice crnog ugljika (čađe) koje emitiraju rakete gotovo 500 puta učinkovitije u zadržavanju topline u atmosferi od svih ostalih izvora čađe zajedno (s površine i iz zrakoplova). Ovo, dakako, ima implikacije i posljedice na klimu našeg planeta.
Iako je studija otkrila da je trenutni utjecaj raketa na gubitak ozona zbog malen, trenutni trendovi rasta oko svemirskog turizma ukazuju na potencijal za buduće oštećenje gornjeg stratosferskog ozonskog omotača. Posljedice bi mogle biti uočljive zato što zagađivači iz raketa na kruto gorivo, grijanje letjelice prilikom ponovnom ulaska u atmosferu te krhotine i otpad koji nastaju prilikom cijelog procesa posebno štetni za stratosferski ozon.
Izrada modela i podatci
Koautorica studije Eloise Marais pojasnila je da iako se lansiranja raketa često „uspoređuju s emisijama stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari u zrak iz zrakoplovne industrije“, njihov rad pokazao je da je takva usporedba pogrešna – no, nažalost pogrešna na negativan način! Naime, „čestice čađe iz lansiranja raketa imaju mnogo veći klimatski učinak od zrakoplova i drugih zemaljskih izvora, tako da manje lansiranja raketa može imati jednak učinak kao više međunarodnih letova. Ono što nam sada stvarno treba je rasprava među stručnjacima za najbolju strategiju za reguliranje ove brzo rastuće industrije.“
Znanstvenici su prikupili informacije o kemikalijama iz sve 103 lansirane rakete tijekom 2019. godine, kao i podatke o ponovnom ulasku raketa te količini svemirskog smeća. Ti su podatci zatim ugrađeni u 3D atmosferski kemijski model kako bi se istražio utjecaj na klimu i ozonski omotač.
Dugoročni utjecaj na atmosferu
Tim je pokazao da zagrijavanje zbog čađe iznosilo 3.9 mW m-2 tijekom desetljeća suvremenih raketa u kojem su dominirale emisije iz raketa na kerozin. Međutim, ta brojka se više nego udvostručila (7,9 mW m-2) nakon samo tri godine dodatnih emisija iz lansiranja svemirskog turizma. Takav porast posljedica je upotrebe kerozina u lansiranjima SpaceX-a te hibridnih goriva od sintetičke gume tvrtke Virgin Galactic. Istraživači kažu da je to posebno zabrinjavajuće jer kada se čestice čađe izravno ubrizgavaju u gornju atmosferu one imaju mnogo veći učinak na klimu od drugih izvora čađe.
Također su otkrili da scenarij u kojem dolazi do dnevnih ili tjednih lansiranja raketa ima ozbiljne posljedice. Točnije, utjecaj lansiranja na stratosferski ozonski omotač mogao bi potpuno poništiti oporavak koji je ozonski omotač doživio nakon uspješne provedbe Montrealskog protokola (usvojenog 1987. godine s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja i oporavka ozonskog omotača).
Potreba za regulacijama
Koautor studije Robert Ryan zaključio je da „Jedini dio atmosfere koji pokazuje snažan oporavak ozona nakon Montrealskog protokola je gornja stratosfera, a upravo će tamo utjecaj raketnih emisija najviše pogoditi. Još uvijek moramo puno saznati o utjecaju lansiranja raketa i emisija iz ponovnog ulaska na atmosferu – posebno o budućoj veličini industrije te vrstama i nusproizvodima novih goriva poput tekućeg metana i bio-goriva.“
Ova studija omogućuje nam da u novu ‘eru’ svemirskog turizma uđemo svjesni potencijalnih utjecaja na našu atmosferu i život na Zemlji. Svakako je najveća pouka ove studije, ali i prošlih iskustva, da je vrijeme za započeti razgovore o načinima regulacije utjecaja svemirske industrije i lansiranja raketa na okoliš. Što prije usvojimo regulative i norme to ćemo više minimizirati štetu za stratosferski ozonski omotač i klima.
Od 2024. testiranje čišćenja svemirskog otpada
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
