Svemirski teleskop James Webb snimio je infracrvenu sliku zvjezdanog skupa Pismis 24, smještenog u središtu maglice NGC 6357 udaljene oko 5.500 svjetlosnih godina u zviježđu Škorpiona. Riječ je o jednom od najbližih i najaktivnijih područja u kojem nastaju masivne zvijezde, što ga čini iznimno važnim za proučavanje njihove građe i evolucije.
U središtu skupa nalazi se Pismis 24-1, objekt koji se na snimci doima kao jedna golema zvijezda. Dugo se smatralo da je riječ o najmasivnijoj poznatoj zvijezdi, no daljnja promatranja pokazala su da je zapravo riječ o sustavu sastavljenom od najmanje dviju zvijezda. Svaka od njih ima masu od približno 74 i 66 Sunčevih masa, što ih i dalje svrstava među najsjajnije i najmasivnije zvijezde otkrivene u našoj galaksiji.
Infracrveni pogled na tisuće zvijezda
Fotografija, nastala pomoću Webbove kamere NIRCam (Near-Infrared Camera), otkriva tisuće zvijezda različitih veličina i boja. Najsjajnije i najmasivnije prepoznatljive su po difrakcijskim šiljcima, dok se manji članovi skupa vide kao bijele, žute ili crvene točke, ovisno o spektralnom tipu i količini međuzvjezdane prašine. Iza skupa uočavaju se desetci tisuća zvijezda Mliječne staze, koje je Webb uspio registrirati zahvaljujući svojoj osjetljivosti u infracrvenom području.
Izvor: NASA, ESA, CSA, STScI; obrada slike: A. Pagan (STScI)
Mlade i iznimno vruće zvijezde – neke gotovo osam puta toplije od Sunca – isijavaju snažno ultraljubičasto zračenje i zvjezdane vjetrove. Ti procesi oblikuju šupljine i šiljaste strukture unutar maglice, dok istodobno sabijaju okolni plin i prašinu, stvarajući uvjete za nastanak novih zvijezda. Maglica NGC 6357 proteže se daleko izvan vidnog polja Webbove kamere, a na slici su vidljivi tek njezini dijelovi.
Stupovi plina kao zvjezdane kolijevke
Najviši plinski stup na snimci proteže se 5,4 svjetlosne godine, dok je njegov vrh širok 0,14 svjetlosnih godina – dovoljno da u njega stane više od 200 Sunčevih sustava do orbite Neptuna. Upravo unutar takvih struktura, koje oblikuju i sabijaju snažni vanjski utjecaji, započinje proces stvaranja novih zvijezda.
Na snimci boje imaju precizno značenje: cijan označava vrući, ionizirani vodik koji zagrijavaju masivne zvijezde, narančasta prikazuje čestice prašine, crvena ukazuje na hladniji i gušći molekularni vodik, dok crna boja označava najgušća područja bez emisije svjetlosti. Bijele prozračne strukture nastaju raspršenjem svjetlosti na plinovitim i prašnjavim oblacima.
Ova promatranja daju jedinstven uvid u dinamiku stvaranja masivnih zvijezda i njihovu ulogu u oblikovanju okolnog međuzvjezdanog prostora. Svemirski teleskop James Webb tako potvrđuje svoju ključnu ulogu u istraživanju evolucije zvijezda i galaktičkih procesa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
