Znanstvenici su objavili revolucionarne podatke s teleskopa na Južnom polu koji pružaju najdetaljniji uvid u najstarije svjetlo svemira, poznato kao kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje. Ovi rezultati, objavljeni 25. lipnja 2025., označavaju prekretnicu u proučavanju nastanka svemira i postavljaju nova mjerila za odgovore na ključna pitanja kozmologije.
Snimanje svjetlosti iz doba Velikog praska
Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, svojevrsni “odjek” Velikog praska, staro je više od 13 milijardi godina. Ovo slabašno svjetlo, nevidljivo golim okom, nosi ključne informacije o početcima našeg svemira. Kako bi ga uhvatili, znanstvenici koriste najosjetljivije detektore na svijetu, a teleskop na Južnom polu, smješten na postaji Amundsen-Scott Nacionalne znanstvene zaklade, idealan je za tu svrhu zbog kristalno čistog neba i suhog zraka Antarktika.
Teleskop, kojim upravlja tim predvođen Sveučilištem u Chicagu, opremljen je novom kamerom SPT-3G, koja ima deset puta više detektora od prethodnih verzija. Podaci prikupljeni tijekom 2019. i 2020. godine pokrivaju oko 1/25 neba, ali su toliko precizni da nadmašuju čak i mjerenja iz svemira.
Rekordna preciznost mijenja pravila igre
Najnoviji podaci s Južnog pola postavljaju novi standard u mjerenju kozmičkog mikrovalnog zračenja. “Ovo je trenutak koji mijenja kozmologiju”, izjavio je Tom Crawford, zamjenik direktora teleskopa i profesor na Sveučilištu u Chicagu. “Ulazimo u eru u kojoj će zemaljska istraživanja svemira imati ključnu ulogu.”
Ovi podaci omogućuju provjeru temeljnih modela svemira, poput Lambda-CDM modela koji opisuje njegov nastanak. No, novi nalazi ukazuju na moguće nesuglasice s ovim modelom, posebice u vezi s brzinom širenja svemira, poznatom kao “Hubbleova napetost“. Ovo pitanje izaziva žestoke rasprave među znanstvenicima jer bi moglo promijeniti naše razumijevanje temeljnih zakona svemira.
Potvrda Hubbleove napetosti
Rezultati, objavljeni u znanstvenom radu koji su vodili Etienne Camphuis s Instituta za astrofiziku u Parizu i Wei Quan iz Nacionalnog laboratorija Argonne, potvrđuju Hubbleovu napetost s visokom statističkom značajnošću. Osim toga, otkrivaju nesuglasice između podataka kozmičkog zračenja i mjerenja kretanja galaksija, poput onih iz projekta Dark Energy Spectroscopic Instrument. Ove anomalije mogle bi ukazivati na potrebu za novim modelima koji bi bolje objasnili razvoj svemira.
“Ako postoji stvarni pomak od standardnog modela, to ćemo jasnije vidjeti s budućim podacima”, rekao je Quan, nagovještavajući da će daljnja analiza SPT-3G podataka dodatno produbiti naše razumijevanje.
Dosad je zlatni standard u mjerenju kozmičkog zračenja bio satelit Planck, čiji su podaci prikupljeni prije više od desetljeća. No, kombinacija podataka s teleskopa na Južnom polu i Atacama Cosmology Telescopea u Čileu sada postavlja novo mjerilo. Iako svemirski teleskopi imaju prednost zbog izostanka atmosferskih smetnji, zemaljski teleskopi poput SPT-3G lakši su za održavanje i nadogradnju. “Ako se nešto pokvari na zemaljskom teleskopu, možete ga popraviti. U svemiru to nije moguće”, objasnio je Brad Benson, operativni direktor teleskopa.
Napredak u tehnologiji detektora omogućio je zemaljskim teleskopima da dostignu, pa čak i nadmaše preciznost satelita poput Plancka. “Dugi niz godina Planck je sam definirao naš kozmološki model. Sada imamo neovisna mjerenja jednako snažnog utjecaja”, istaknuo je Camphuis.
Budućnost istraživanja svemira
Ovi rezultati predstavljaju samo djelić podataka prikupljenih kamerom SPT-3G. Kako dodatni podaci budu analizirani, znanstvenici očekuju još dublji uvid u tajne svemira. “Ovo je tek početak”, zaključio je Crawford. “Slika svemira postajat će sve zanimljivija.”
Novi podaci s Južnog pola ne samo da potvrđuju važnost zemaljskih opservatorija, već i otvaraju vrata novim otkrićima koja bi mogla redefinirati naše razumijevanje kozmosa. Hrvatski čitatelji s nestrpljenjem očekuju daljnje vijesti iz ovog fascinantnog područja znanosti.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
