Znanstvenici smatraju da bi ‘nevidljivi zidovi’ – tzv. ‘simetrini’ – mogli objasniti raspored manjih galaksija i postojanje tamne tvari u svemiru.
Opažanja i teorija
Trenutne najbolje teorije znanstvenika o uređenju svemira sugeriraju da bi male galaksije trebale biti raspoređene oko svojih galaksija domaćina u naizgled nasumičnim orbitama.
Međutim, opažanja su otkrila da se ove manje galaksije poredaju u tanke diskove oko svojih domaćina, pomalo nalikujući na poznate Saturnove prstenove. Ova činjenica, dakako, predstavlja značajan veliku enigmu i značajan jaz između teorije i stvarnih opažanja.
Nesklad s prihvaćenim modelom
Istraživači sada pokušavaju pomiriti ovaj jaz sugerirajući da bi se manje galaksije mogle prilagoditi nevidljivim ‘zidovima’ koje stvara nova klasa čestica zvanih simetrini – fascinantan prijedlog koji bi mogao prepisati zakone astrofizike.
Standardna teorija – poznata kao Lambda model hladne tamne tvari (Lambda-CDM) – sugerira da se svemir sastoji od tri ključna elementa: kozmološke konstante (tj. koeficijenta koji je dodao Einstein kako bi objasnio svoje jednadžbe opće relativnosti), hladne tamne tvari (koje su sporo pokretne teorijske čestice koje ne emitiraju zračenje) i konvencionalna tvar s kojom smo svakodnevno u kontaktu u svijetu oko nas.
Ta teorija sugerira da bi manje galaksije trebale biti zarobljene gravitacijskim privlačenjem većih galaksija domaćina i prisiljene u kaotične orbite, nešto što se nije odrazilo u promatranjima stvarnog svijeta.
Prikladniji model?
Sada su dva istraživača sa Sveučilišta u Nottinghamu možda došla do objašnjenja. Naime, oni sugeriraju da bi dosad neobjašnjena ‘sila’ mogla raspoređivati galaksije u oblike diskova, dok još uvijek razmatraju postojanje tamne tvari, tajanstvene tvari koja čini veliku većinu mase svemira.
Prema njihovoj teoriji, spekulativne čestice poznate kao simetrini – koje su istraživači koristili da objasne praznine u našem znanju o kozmosu – mogle bi generirati ovu ‘silu’ za formiranje ‘zidova domene’ ili granica u svemiru.
„Znamo da su nam potrebne nove čestice jer imamo tamnu tvar i tamnu energiju i stoga sumnjamo da ćemo morati dodati nove čestice našem standardnom modelu kako bismo objasnili te stvari,“ rekao je Aneesh Naik, znanstveni novak na Sveučilište u Nottinghamu, i glavni autor nove studije.
‘Simetrini’
„To je kontekst u kojem ljudi proučavaju teorije poput teorije simetrina – to je novi kandidat za česticu za tamnu energiju i/ili tamnu tvar,“ dodao je Naik. Te bi čestice mogle postojati u skupinama različitih polarnih stanja, tvoreći nevidljive zidove između sebe. Ovi zidovi, zauzvrat, mogu potaknuti manje galaksije da formiraju diskove oko mnogo većih galaksija domaćina.
Međutim, mnoga pitanja ostaju otvorena te pred autorima studije ostaje puno posla kako bi učvrstili svoju teoriju.
Tamna tvar možda dolazi od iskonskih crnih rupa
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
