Treći potvrđeni međuzvjezdani objekt ikada viđen upravo prolazi kroz Sunčev sustav — riječ je o objektu 3I/ATLAS koji juri prema Suncu brzinom većom od 200 tisuća kilometara na sat. Radi se o jedinstvenoj znanstvenoj prilici: objekt neće ostati u našem sustavu, već će uskoro ponovno nestati u međuzvjezdanom prostoru.
Uljez iz dubokog svemira
3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja 2025. putem automatiziranog sustava ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System), koji noćno nebo nadzire teleskopima na Havajima, u Čileu i Južnoj Africi. Objekt je prvotno označen kao A11pl3Z, no ubrzo je potvrđeno da dolazi izvan Sunčeva gravitacijskog utjecaja.
NASA je u roku 24 sata potvrdila da se radi o međuzvjezdanom posjetitelju koji nije gravitacijski vezan za Sunčev sustav. 3I/ATLAS kreće se brzinom od 210.000 kilometara na sat i najsnažnije će se približiti Suncu 30. listopada 2025., na udaljenosti od oko 1,5 astronomske jedinice.
“Imamo samo jednu priliku da proučimo ovaj objekt — i onda nestaje zauvijek,” poručio je dr. Darryl Seligman sa Sveučilišta Michigan State, voditelj prvog znanstvenog rada o ATLAS-u. “Zato želimo prikupiti maksimalno moguće podataka iz svih dostupnih opservatorija.”
Što je međuzvjezdani objekt?
Međuzvjezdani objekt (MO) je tijelo koje dolazi izvan Sunčeve sfere gravitacijskog utjecaja. U teoriji, u Sunčevom sustavu moglo bi ih biti mnogo, no zbog ograničenih promatračkih mogućnosti, dosad su potvrđena samo tri: ʻOumuamua (2017.), Borisov (2019.) i sada 3I/ATLAS.
Neki znanstvenici vjeruju da se takvi objekti relativno često susreću s našim sustavom, ali da većina prolazi neopaženo. Jedan potencijalni MO čak je eksplodirao nad Papua Novom Gvinejom 2014., no ti podaci ostaju nedovoljno potvrđeni.
ATLAS je prvi objekt takve vrste otkriven od 2019. godine, a zahvaljujući sve boljim alatima, astronomi se nadaju da će ih u budućnosti biti sve lakše detektirati.
Prvi podaci: rep, koma i kometarna aktivnost
U početku se smatralo da je riječ o asteroidu, no nova promatranja pokazala su jasne znakove kometarne aktivnosti. Prema Međunarodnom središtu za male planete (MPC), 3I/ATLAS ima vidljivu komu – svijetli oblak plinova i leda – te rep, što ukazuje na isparavanje hlapljivih tvari.
Zbog toga je objekt dobio i službenu oznaku za komete: C/2025 N1 (ATLAS). Veličina kometa procjenjuje se na do 24 kilometra, uključujući komu – višestruko više od prethodnih ISO-a: ʻOumuamua i Borisov imali su promjere manje od 2 kilometra.
“Trenutno je teško točno procijeniti veličinu, ali znamo da je znatno veći od svih prethodno opaženih međuzvjezdanih objekata,” rekla je Aster Taylor, doktorandica na Sveučilištu Michigan i koautorica studije.
Neobična putanja
Još jedno iznenađenje leži u putanji objekta. Dok su ʻOumuamua i Borisov prema Sunčevu sustavu dolazili “frontalno”, 3I/ATLAS dolazi s bočne strane, pod pravim kutom na Sunčevu putanju kroz Mliječnu stazu.
“To je, blago rečeno, vrlo neobično,” rekao je dr. Wes Fraser iz Nacionalnog istraživačkog vijeća Kanade.
Hoće li se približiti Zemlji?
3I/ATLAS je otkriven na udaljenosti od 4,5 astronomskih jedinica od Sunca (oko 673 milijuna kilometara). Najbliže Suncu doći će 30. listopada, a zatim će se krajem prosinca najviše približiti Zemlji, no i tada će ostati na sigurnih 1,6 AU.
NASA je potvrdila da objekt ne predstavlja nikakvu prijetnju: “Ostat će na najmanje 240 milijuna kilometara od Zemlje,” objavili su iz agencije.
Iako je trenutno preslab za amaterske teleskope, očekuje se da će u nadolazećim mjesecima znatno posvijetliti i postati vidljiv.
Odakle dolazi?
Podaci objavljeni 7. srpnja na arXiv-u sugeriraju da je ATLAS vjerojatno došao iz tzv. debelog diska Mliječne staze – regije koja sadrži oko dvije trećine svih zvijezda naše galaksije.
No, bez preciznijih podataka o starosti objekta, teško ga je povezati s određenim zvjezdanim sustavom. “Mogao je lutati milijardama godina prije nego što je došao do nas,” izjavio je Amir Siraj, doktorand na Sveučilištu Princeton.
Prema riječima astronoma Marca Michelija iz Europske svemirske agencije, 3I/ATLAS je vjerojatno ušao unutar orbite Neptuna sredinom 2023., a napustit će Sunčev sustav tek nakon 2028.
Možemo li ga posjetiti?
Iako su slične misije predlagane za ʻOumuamuu, trenutno ne postoji nijedna spremna letjelica koja bi mogla presresti 3I/ATLAS. “Teoretski je moguće, ali nemamo ništa lansirano što bi ga moglo stići,” rekla je Taylor.
Znanstvenici također ističu kako trenutačna financijska situacija i rezovi u NASA-inim programima dodatno otežavaju mogućnost takvih misija.
Je li ovo znak izvanzemaljaca?
Kao i kod svakog međuzvjezdanog objekta, postavljaju se spekulacije o njegovoj prirodi. No, za razliku od ʻOumuamue – čija je nepravilna putanja izazvala kontroverze – 3I/ATLAS se ponaša poput običnog kometa.
Unatoč tome, neki istraživači, poput prof. Avija Loeba s Harvarda, predložili su korištenje teleskopa James Webb za traženje eventualnih “negravitacijskih ubrzanja” – indikatora koji bi mogli upućivati na umjetno porijeklo. Za sada, to ostaje čista znanstvena znatiželja.
Što nas čeka dalje?
Zahvaljujući sve sofisticiranijim teleskopima, poput novog Opservatorija Vera C. Rubin koji već bilježi prve rezultate, znanstvenici vjeruju da ćemo u narednim godinama sve češće otkrivati međuzvjezdane putnike.
“Uskoro bismo ih mogli viđati svake dvije godine,” predviđa Fraser, dok Aster Taylor dodaje da bi se sljedeći mogao pojaviti već kroz godinu dana.
Svaki ovakav objekt predstavlja rijedak prozor u druge zvjezdane sustave. “Svaki od njih je komadić drveta s nekog dalekog stabla koji nam otkriva kako izgleda šuma u drugom kutku galaksije,” zaključuje Fraser.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
