kozmos.hr
Svemir

Suradnja Webba i Hubblea oduzima dah

Astronomi proučavaju kako međuzvjezdana prašina utječe na svjetlost iz udaljenije jednostavne eliptične galaksije (lijeva) tijekom njenog 'puta' pored bliže galaksije (desno) te konačno do naših teleskopa(© NASA, ESA, CSA, Rogier Windhorst (ASU), William Keel (Sveučilište Alabama), Stuart Wyithe (Sveučilište Melbourne), tim JWST PEARLS).
objavljeno

Svemirski teleskop James Webb i Hubble udružili su se kako bi provirili kroz kozmičku prašinu i otkrili dosad neviđene značajke para udaljenih galaksija.

Međugeneracijska suradnja teleskopa

Astronomi su kombinirali promatranja sa svemirskih teleskopa James Webb i Hubble kako bi bolje shvatili kako međuzvjezdana prašina zaklanja pogled na udaljene galaksije. Novoobjavljena slika – koja u fokusu ima dvije galaksije koje se čine blizu jedna drugoj – kombinira infracrvena mjerenja svemirskog teleskopa James Webb sa slikama vidljivog i ultraljubičastog svjetla koje je napravio svemirski teleskop Hubble.

Astronomi proučavaju kako međuzvjezdana prašina utječe na svjetlost iz udaljenije jednostavne eliptične galaksije (lijeva) tijekom njenog 'puta' pored bliže galaksije (desno) te konačno do naših teleskopa(© NASA, ESA, CSA, Rogier Windhorst (ASU), William Keel (Sveučilište Alabama), Stuart Wyithe (Sveučilište Melbourne), tim JWST PEARLS).
Astronomi proučavaju kako međuzvjezdana prašina utječe na svjetlost iz udaljenije jednostavne eliptične galaksije (lijeva) tijekom njenog ‘puta’ pored bliže galaksije (desno) te konačno do naših teleskopa (© NASA, ESA, CSA, Rogier Windhorst (ASU), William Keel (Sveučilište Alabama), Stuart Wyithe (Sveučilište Melbourne), tim JWST PEARLS).

Iako se na slici čini kao da je par galaksija – poznat pod imenom VV 191 – veoma blizu, u stvarnosti su galaksije prilično udaljene. Svjetlost iz jednostavne eliptične galaksije koja se vidi na lijevoj strani slike sija kroz složenu spiralnu galaksiju na desnoj strani, koja se nalazi bliže Zemlji. Svjetlost iz pozadinske galaksije mora proći kroz vanjske dijelove spiralnih krakova galaksije u prednjem dijelu (koji su na slici vidljivi zahvaljujući Webbovom infracrvenom pogledu). Značajke koje je uhvatio Webb predstavljene su zelenim, žutim i crvenkastim nijansama, dok su Hubbleova opažanja prikazana u nijansama plave.

James Webb objavio prve nevjerojatne slike

Važni podatci

„Dobili smo više nego što smo očekivali kombinirajući podatke NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb i NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble! Webbovi novi podatci omogućili su nam da pratimo svjetlost koju je emitirala svjetlobijela eliptična galaksija (lijevo) kroz vijugavu spiralnu galaksiju (desno) i identificiramo učinke međuzvjezdane prašine u spiralnoj galaksiji,“ rekao je Rogier Windhorst vodeći autor nove studije u kojoj su prezentirani rezultati promatranja.

Praćenje distribucije prašine u galaksijama pomaže astronomima da razumiju kako ta prašina mijenja svjetlinu i boju pozadinskih objekata. Štoviše, područja s visokom koncentracijom prašine i plina vjerojatno su područja u kojima nastaju nove zvijezde i planeti, što ih čini posebno atraktivnim metama za astronome.

Neočekivano otkriće

Analizirajući ovu sliku astronomi su došli do dodatnog otkrića – naime, pronašli su nepoznatu i vrlo daleku galaksiju koja je postala vidljiva zahvaljujući kombinaciji Webbovih promatračkih supermoći i efekta poznatog kao gravitacijska leća (pomoću kojeg iznimno masivni objekti u prvom planu savijaju svjetlost, ponašajući se kao povećalo za slabašna tijela u pozadini).

Astronomi su otkrili dosad nepoznatu galaksiju zahvaljujući tzv. efektu gravitacijske leće (©NASA, ESA, CSA, Rogier Windhorst (ASU), William Keel (Sveučilište Alabama), Stuart Wyithe (Sveučilište Melbourne), tim JWST PEARLS).
Astronomi su otkrili dosad nepoznatu galaksiju zahvaljujući tzv. efektu gravitacijske leće (©NASA, ESA, CSA, Rogier Windhorst (ASU), William Keel (Sveučilište Alabama), Stuart Wyithe (Sveučilište Melbourne), tim JWST PEARLS).

Nepoznata galaksija – koja još nije imenovana – može se vidjeti na lijevoj strani bijele eliptične galaksije kao mala izdužena linija narančaste svjetlosti. „Ove slike galaksije su tako blijede i tako crvene da nisu prepoznate u Hubbleovim podatcima, ali su savršeno dobro vidljive na Webbovoj infracrvenoj slici. Ovakve snimke pomoću tzv. gravitacijske leće pomažu nam rekonstruirati koliku masu imaju pojedinačne zvijezde, zajedno s tim koliko tamne tvari ima u jezgri ove galaksije,“ rekao je Windhorst u izjavi.

Hubble i James Webb – usporedba kvalitete slika

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

William C. Keel et al., „Webb’s PEARLS: dust attenuation and gravitational lensing in the backlit-galaxy system VV 191,“ Neobjavljeni rad dostupan na platformi ArXiv.org (2022).

Thaddeus Cesari (5. listopada 2022.), „Webb, Hubble Team Up to Trace Interstellar Dust Within a Galactic Pair,“ blogs.nasa.gov (pristup 6. listopada 2022).

Tereza Pultarova (5. listopada 2022.), „James Webb Space Telescope and Hubble team up to peer through cosmic dust,“ space.com (pristup 6. listopada 2022).

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.