Nova studija dovodi pojavu superplanina u izravnu korelaciji s dvije ključne faze razvoja života na Zemlji dokazujući važnost planina za razvoj ranih organizama.
Utjecaj planina na razvoj života
Prema novoj studiji istraživača s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU), divovski planinski lanci koji se protežu i do 8000 kilometara preko cijelih superkontinenata imali su presudnu ulogu u evoluciji ranog života na Zemlji.
Naime, istraživači su pratili nastanak ovih superplanina kroz povijest Zemlje koristeći tragove cirkona s niskim sadržajem lutecija – tj. kombinaciju minerala i elementa rijetke zemlje koji se nalazi samo u korijenima visokih planina gdje nastaju pod intenzivnim pritiskom.
Istraživači su otkrili da se najveća od ovih superplanina formirala samo dva puta tijekom cijele povijesti Zemlje. Prvi puta između 2.000 i 1800 milijuna godina te ponovno između 650 i 500 milijuna godina. Oba planinska lanca uzdigla su se tijekom razdoblja formiranja tzv. superkontinenata.
Veza između planina i života
Ziyi Zhu, glavna autorica studije, rekao je da postoje veze između ova dva primjera superplanina i dva najvažnija razdoblja evolucije u povijesti Zemlje. „Danas nema ništa poput ove dvije superplanine. Nije riječ samo o njihovoj visini – ako možete zamisliti 2400 km dugu Himalaju koja se ponavlja tri ili četiri puta, dobit ćete predodžbu o razmjerima.“
Pojava prve super planine – nazvane Nuna superplanine – poklapa se s vjerojatnom pojavom eukariota, organizama koji su kasnije iznjedrili biljke i životinje. Slično je s pojavom druge – tzv. Transgondwanan superplanine – koja se podudara s pojavom prvih velikih životinja prije 575 milijuna godina i kambrijskom eksplozijom 45 milijuna godina kasnije, kada se većina životinjskih skupina pojavila u fosilnim zapisima.
Ono što je zapanjujuće jest da je povijest formiranja planina kroz vrijeme jasna, a istovremeno pokazuje dva perioda ‘naglog skoka’ koji također koincidiraju s dva važna perioda za razvoj života: jedan je povezan s pojavom životinja, a drugi s pojavom složenih velikih stanica.
Rana Zemlja
Kada su planine erodirale, one su oceanima davale bitne hranjive tvari poput fosfora i željeza, pojačavajući biološke cikluse i potaknuvši evoluciju na veću složenost. Superplanine su također mogle rezultirati povećanjem razine kisika u atmosferi, potrebnog za disanje složenog života.
„Rana Zemljina atmosfera nije sadržavala gotovo nikakav kisik. Smatra se da se razina kisika u atmosferi povećavala u nizu koraka, od kojih se dva podudaraju sa superplaninama“, rekla je gospođa Zhu.
Ono što je važno istaknuti jest da nema dokaza o stvaranju drugih superplanina u bilo kojoj fazi između ova dva događaja, što ih čini još značajnijim. Period između 1800 i 800 milijuna godina poznat je kao ‘Boring Billion’ jer je riječ o periodu s vrlo malo ili nimalo napretka u evoluciji. Nova studija ovo evolucijsko usporavanje dovodi u vezu upravo sa superplaninama, tj. usporavanje evolucije pripisuje odsutnosti superplanina tijekom tog razdoblja, smanjujući opskrbu oceanima hranjivim tvarima.
Otkriveni novi dokazi o početku života na Zemlji
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
