kozmos.hr
Astronomija

Supermasivna crna rupa ‘juri’ svemirom

Crna rupa i zvijezda veličine Sunce. Izvor: Pixabay.com.
objavljeno

Astronomi vjeruju da su otkrili crnu rupu koja ‘juri’ svemirom izvan kontrole, stupajući pritom u stalnu interakciju s međuzvjezdanom materijom.

Crne rupe

Crne rupe neki su od najzagonetnijih i najzanimljivijih objekata koje smo otkrili tijekom našeg istraživanja svemira i zakona fizike koji nas okružuju. Postoje neki kozmički fenomeni – poput tamne tvari – koji nas još više zbunjuju, no crne rupe ostaju i zasigurno će ostati najveća, fascinantna kozmička misterija. Astronomi su sada otkrili dokaze o supermasivnoj crnoj rupi koja ‘juri dubokim svemirom izvan kontrole’.

Crne rupe ‘ubijale’ galaksije u ranom svemiru?

Neobičan prizor

Astrofizičari su nedavno pronašli dokaze za ono za što vjeruju da je supermasivna crna rupa izvan kontrole koja juri svemirom i stupa u interakciju s međuzvjezdanom materijom. Podatci koji su doveli do njihovog otkrića pronađeni su na jednoj od slika svemirskog teleskopa Hubble, koja prikazuje masivnu linearnu značajku u dubokom svemiru koja bi mogla biti trag koji je nastao kao rezultat kretanja crne rupe.

Mrtve i žive u isto vrijeme – crne rupe imaju kvantna svojstva

Supermasivne crne rupe

Stvar u vezi sa supermasivnim crnim rupama je u tome što astronomi od njih obično ne očekuju da budu ‘divlje’ – tj. da jure kroz svemir poput ‘ludih kozmičkih izopćenika’. Uobičajeno, i na temelju onoga što trenutno razumijemo o supermasivnim crnim rupama, ta kozmička čudovišta obično ostaju u središtu galaksija. Međutim u novoj studiji autori objašnjavaju kako bi supermasivna crna rupa mogla završiti izbačena iz svoje galaksije domaćina, postavši supermasivna kozmička lutalica.

Je li teorija ‘Velikog praska’ kriva?

Početak i kraj supermasivnih crnih rupa?

Istraživači objašnjavaju da binarna supermasivna crna rupa može živjeti milijardu godina prije nego što se dvije spoje u jednu. No, ako se tijekom tog dugog vremena treća supermasivna crna rupa previše približi, ova interakcija može rezultirati time da jedna od njih završi ‘izbačena’ iz galaksije. Jedan takav događaj vjerojatno je izbacio novootkrivenu crnu rupu koja sada ‘juri’ svemirom.

Crna rupa u središtu galaksije Messier 87 koja je postala prva crna rupa koju je fotografirao teleskop Event Horizon. Izvor: EHT
Crna rupa u središtu galaksije Messier 87 koja je postala prva crna rupa koju je fotografirao teleskop Event Horizon (©EHT).

Postoji nekoliko načina na koje astronomi mogu identificirati ovakve ‘odbjegle’ supermasivne crne rupe. Najčešći način je ako crna rupa guta okolni materijal i proizvodi sjaj koji znanstvenici mogu identificirati. Ili, primjerice, ako rupa aktivno apsorbira materijal poput aktivne galaktičke jezgre i može se identificirati po svojoj svjetlosti. Međutim i kada se snime takvi objekti još uvijek je teško odrediti jesu li to ‘usamljene’ crne rupe ili jezgre galaksija koje se spajaju.

Koliko zvijezda postoji u svemiru?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.