Znanstvenici vjeruju da bi upravo super-Zemlje, golemi stjenoviti planeti izvan Sunčeva sustava, mogli biti najbolji kandidati za potragu za životom u svemiru. Ključan razlog? Njihova snažna i dugovječna magnetska polja koja planetima pružaju štit od pogubnog zračenja.
Mnogo veće od Zemlje, ali i mnogo stabilnije
Većinu dosad otkrivenih egzoplaneta čine plinoviti divovi slični Jupiteru i Saturnu, čije su šanse za razvoj života kakav poznajemo izrazito male. No teleskopi poput Hubblea i Keplera otkrili su i velik broj stjenovitih planeta. Većina njih spada u kategoriju takozvanih super-Zemalja, planeta mase od dvije do deset puta veće od Zemljine. James Webb isto sada lovi ove misteriozne planete u nadi da otkrijemo nastanjive svijetove.
Upravo ti planeti, prema istraživanjima objavljenima u časopisu Science, mogli bi imati daleko povoljnije uvjete za nastanak i očuvanje života nego što se dosad pretpostavljalo. Ključnu ulogu pritom igra željezna jezgra planeta i njezina sposobnost stvaranja magnetskog polja.
Istraživanje ekstremnih uvjeta pomoću najmoćnijih lasera
Tim znanstvenika odlučio je ispitati kako se željezo ponaša pod ekstremnim tlakovima sličnim onima u središtima planeta. Uz pomoć visokoenergetskih lasera u laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji, gdje se nalazi i poznati centar National Ignition Facility, uspjeli su izmjeriti točku tališta željeza pod pritiskom od čak 1000 gigapaskala, što je trostruko više od tlaka u Zemljinoj unutarnjoj jezgri.
Na temelju tih podataka modelirali su ponašanje tekućeg željeza u unutrašnjosti planeta i njegovu sposobnost stvaranja dinamo efekta,procesa kojim se stvara magnetsko polje. Pokazalo se da super-Zemlje, posebice one mase četiri do šest puta veće od Zemljine, imaju najstabilnije i najdugovječnije magnetske štitove.
“Egzoplaneti te veličine pokazuju najduže trajanje dinama,” stoji u zaključku studije. “To znači i najjaču zaštitu od kozmičkog zračenja.”
Bez magnetskog štita nema života
Na Zemlji, magnetsko polje igra ključnu ulogu u očuvanju života. Ono nas štiti od solarnih vjetrova i visokorazornog zračenja koje stalno pršti sa Sunca. Bez tog nevidljivog štita, površina planeta bila bi izložena zračenju koje bi uništilo DNK, razorilo atmosferu i onemogućilo razvoj bioloških sustava.
Nova istraživanja sugeriraju da magnetski štitovi super-Zemalja mogu potrajati znatno duže nego Zemljin. To znači da imaju veće šanse za očuvanje atmosfere i stabilne temperature na površini, uvjete ključne za razvoj života.
Iako je broj planeta slične veličine i sastava kao Zemlja malen, super-Zemlje su daleko češće u podacima koje bilježe svemirski teleskopi. Velik dio njih nalazi se u takozvanoj nastanjivoj zoni, udaljenosti od matične zvijezde koja omogućuje postojanje tekuće vode na površini planeta.
Ako se magnetski štit pokaže kao ključni faktor za razvoj života, super-Zemlje bi mogle postati središnji fokus budućih astrobioloških misija. Umjesto da tražimo blizance Zemlje, možda bismo se trebali okrenuti njezinim većim, stabilnijim rođacima.
Super-Zemlja u pravoj udaljenosti od zvijezde
Nedavno smo pisali o otkriću Kepler-725c, planeta koji se po svemu uklapa u profil potencijalno nastanjivih super-Zemalja. Riječ je o masivnom stjenovitom planetu, desetak puta većem od Zemlje, koji kruži unutar tzv. nastanjive zone zvijezde vrlo slične našem Suncu. Iako se ne može izravno promatrati, njegovo postojanje potvrđeno je preciznom analizom gravitacijskih odstupanja u orbiti susjednog planeta.
S obzirom na njegovu veličinu, masu i stabilnu orbitu, Kepler-725c nije samo dobar kandidat za postojanje vode, već i za postojanje dugotrajnog magnetskog štita. Upravo to novo istraživanje potvrđuje: veće stjenovite planete, poput ovog, imaju bolju predispoziciju za održavanje magnetskog polja koje može štititi atmosferu i omogućiti razvitak života.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
