Na prvi pogled, Sunce izgleda mirno i stabilno na našem dnevnom nebu. Međutim, kad se proučava izbliza, ono otkriva kaotičan spektakl solarne aktivnosti koji astrofizičari nisu očekivali do posljednjih godinu dana.
“Nismo mislili da će Sunce biti toliko aktivno u ovom ciklusu, ali opažanja su potpuno suprotna, rekao je Andrew Gerrard, voditelj odjela i direktor Centra za solarno-terestrička istraživanja na New Jersey Institute of Technology, za Business Insider.
Solarni ciklusi obično se događaju svakih 11 godina. Tijekom tog razdoblja, Sunce oscilira između minimalne i maksimalne solarne aktivnosti, pri čemu maksimalna aktivnost doseže vrhunac u sredini ciklusa kada se magnetska polja Sunca preokrenu. Posljednji solarni ciklus trajao je od 2008. do 2019. godine. Sada se nalazimo u sredini trenutnog solarnog ciklusa i približavamo se maksimalnoj magnetskoj aktivnosti. Povećana solarna aktivnost, koja raste posljednjih nekoliko godina, toliko je jaka da sprječava energiju iz dubine Sunca da dosegne površinu. To uzrokuje hladnije dijelove na površini Sunca koji se pojavljuju kao tamne mrlje, poznate kao sunčeve pjege.
Znanstvenici poput Gerrarda mogu procijeniti razinu solarne aktivnosti brojeći sunčeve pjege. Posljednjih godinu dana bilježe se rekordi u broju sunčevih pjega. Ranije ovog mjeseca, NOAA je izvijestila da su preliminarna opažanja pokazala 299 sunčevih pjega koje su se pojavile u roku od 24 sata – najveći dnevni broj sunčevih pjega u više od 22 godine, ako se potvrdi. Praćenje sunčevih pjega važno je jer one predstavljaju izvorište za snažne solarne baklje klase X i velike erupcije poznate kao koronalni izbačaji mase. Ovi događaji mogu predstavljati prijetnju Zemlji, uzrokujući prekide radio signala, nestanke struje, poremećaje u GPS navigaciji, pa čak i pad satelita iz svemira. Iako ne sve sunčeve pjege izazivaju erupcije, a čak i kad to učine, ne predstavljaju uvijek prijetnju jer mogu promašiti Zemlju, objašnjava Alex James, solarni fizičar s University of College London.
Ipak, učenje predviđanja solarnih oluja unaprijed je važan dio tekućih istraživanja jer bi nam moglo omogućiti više vremena za pripremu, dodao je James. Solarne baklje klase X i koronalni izbačaji mase spektakularni su za promatranje. No, kada eksplodiraju, izbacuju čestice visoke energije u svemir brzinama većim od 1.600 km/h. Ako Zemlja bude na njihovom putu, postoji mogućnost da te čestice mogu stupiti u interakciju s našim planetarnim magnetskim poljem i gornjom atmosferom, uzrokujući geomagnetske oluje. Geomagnetske oluje mogu izazvati predivne polarne svjetlosti – aurora borealis i aurora australis. Ovi šareni prikazi pojavljuju se južnije nego inače, u državama poput Hrvatske, zbog povećane aktivnosti Sunca.
Međutim, te čestice visoke energije također mogu uzrokovati probleme s visokofrekventnim radio emisijama na koje se oslanjaju vojska, zrakoplovne kompanije i GPS sustavi, upozorava Gerrard. Od siječnja, geomagnetske oluje uzrokovale su prekide radio signala na četiri kontinenta: u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Africi. Još jedna zabrinutost odnosi se na svemirske letjelice. “Ako dođe do koronalnog izbačaja mase, i ako taj materijal stigne do Zemlje, povećat će gustoće u gornjoj atmosferi Zemlje,” rekao je Gerrard. “To će stvoriti veći otpor, a veći otpor će uzrokovati pad svemirskih letjelica.”
U veljači 2022. godine, geomagnetska oluja pridonijela je padu 38 satelita Starlink iz orbite. Sateliti su bili u nižoj, prijelaznoj orbiti i još nisu dosegli svoje konačno odredište. Znanstvenici sumnjaju da je kombinacija niže orbite i geomagnetske oluje uzrokovala njihov pad i izgaranje u Zemljinoj atmosferi. U svibnju prošle godine, najveća geomagnetska oluja koja je pogodila Zemlju u dva desetljeća dovela je do degradacije usluge Starlinka. Niti jedan satelit nije pao iz orbite tijekom te oluje. Očekuje se da će Sunčeva aktivnost nastaviti rasti dok ne dostigne vrhunac, što znanstvenici nazivaju solarni maksimum.
“Trenutne prognoze sugeriraju da će solarni maksimum nastupiti u drugoj polovici 2025. godine, ali ćemo stvarno znati kada se dogodi pravi maksimum tek nakon što aktivnost opet počne opadati,” rekao je James.
Iako se predviđa da će maksimum ovog ciklusa biti jači nego što su znanstvenici prvotno prognozirali, on je “u povijesnom kontekstu prilično prosječan”, objasnio je Mathew Owens, profesor svemirske fizike na University of Reading. Unatoč tome, vjerojatno smo sada podložniji učincima solarnog maksimuma nego ikad prije zbog naše sve veće ovisnosti o satelitskoj tehnologiji, zaključio je James.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
