kozmos.hr
Jeste li znali?

Stručnjaci su oživjeli 24000 godina starog sibirskog crva

objavljeno

Još je jedna vrsta oživljena u laboratoriju nakon što je bila zamrznuta desetcima tisuća godina.

Ruski su biolozi izolirali žive bdeloidne kolnjake sa oko dvadeset i četiri tisuće godina starog vječnog leda. Čini se da su cijelo to vrijeme sićušni beskičmenjaci bili u stanju suspendirane animacije i vratili su se aktivnom životu tek nakon što su znanstvenici otopili led oko njih. Rotiferi su se čak uspješno razmnožavali partenogenetskim sredstvima.

Kao što je navedeno u članku časopisa Current Biology, bdeloidni kolnjaci poznati su po svojoj postojanosti, ali nitko prije nije mislio da bi mogli preživjeti tako duga razdoblja smrzavanja.

Znanstvenici često pronalaze savršeno očuvane ostatke životinja i biljaka koje su živjele prije nekoliko desetaka tisuća godina u vječnom (ili, ispravnije rečeno, višegodišnjem) ledu. Među njima su trupovi mamuta, vunastih nosoroga, vukova, pa čak i malih ptica.


Međutim, neki se organizmi iz vječnog leda i dalje mogu vratiti u život. Primjerice, 2012. godine ruski su biolozi uspjeli klijati sjeme biljke iz vječnog leda starog više od trideset tisuća godina. A 2018. znanstvenici su iz suspendirane animacije, koje su bile u vječnom ledu trideset do četrdeset tisuća godina, probudili predstavnike dviju vrsta nematoda.

Kolnjak star 24 000 godina nakon što je oporavljen u laboratoriju. Izvor: Ljubov Šmakova

Sve što trebate znati o 24 000 godina starim bdeloidnim kolnjacima

Tim stručnjaka pod vodstvom Stanislava Malyavina (Stas Malavin) s Instituta za fizikalno-kemijske i biološke probleme znanosti o tlu Ruske akademije znanosti dodao je na popis stvorenja koja se mogu vratiti u život nakon dugog boravka u vječnom ledu. Znanstvenici su ispitivali jezgre nikad odmrznutog vječnog leda prikupljene u srednjem toku rijeke Alazeya na sjeveroistoku Yakutije.

Rastopivši uzorke slojeva starih od 23960 do 24485 godina, Malyavin i njegovi kolege otkrili su žive bdeloidne kolnjake (Bdelloidea) – beskičmenjake koji nalikuju sitnim crvima duljine manje od jednog milimetra. Očito su proveli mnogo godina u stanju suspendirane animacije i probudili se tek nakon što su znanstvenici otopili led oko njih.

Kolnjaci se mogu razmnožavati partenogenetički, stoga su Malyavin i njegovi koautori presadili nekoliko jedinki u zasebne posude kako bi stvorili sekundarne kulture. Jedna od tih kultura naknadno je korištena za daljnju analizu.

Da bi potvrdio da kolnjaci doista leže u suspendiranim animacijama više od dvadeset tisuća godina i da nisu prodrli u jezgre kao rezultat njihovog modernog onečišćenja, Malyavin i njegovi kolege proveli su metagenomsku analizu slojeva vječnog leda u kojima su pronađeni ti beskičmenjaci. Kao rezultat, u njima su pronađeni tragovi gena aktina koji pripada bdeloidnim kolnjacima.

Prema autorima, to dokazuje da su kolnjaci bili u tim slojevima vječnog leda od trenutka njegova nastanka. Oni su poznati su po svojoj izdržljivosti – na primjer, mogu preživjeti isušivanje, nisku koncentraciju kisika i biti zamrznuti do deset godina, a da sebi ne naštete – međutim, nitko prethodno nije mislio da su u stanju izdržati u vječnom ledu desetcima tisuća godina.


Proučavajući morfološke značajke drevnih kolnjaka, istraživači su sugerirali da pripadaju rodu Adineta. Molekularna analiza potvrdila je ovu hipotezu.

https://kozmos.hr/nakaze-prirode-10-najcudnijih-zivotinja-koje-su-ikad-zivjele/

Ipak, pokazalo se da se kolnjaci iz permafrosta prilično razlikuju od modernih, pa istraživači pretpostavljaju da pripadaju prethodno nepoznatoj vrsti iz kompleksa vrsta Adineta vaga. Njihov najbliži suvremeni srodnik su kolnjaci iz istog kompleksa vrsta prikupljenih u Belgiji.

U sljedećoj fazi znanstvenici su odlučili usporediti otpornost na hladnoću kolnjaka izoliranih iz vječnog leda i suvremenih kolnjaka. Odabrali su 144 jedinke drevne vrste i zamrznuli ih tjedan dana na temperaturi od minus petnaest Celzijevih stupnjeva.

Nakon toga, beskičmenjaci su odmrznuti i prebrojan je broj preživjelih jedinki. Uz to, slični su testovi podvrgnuti i na modernim kolnjacima iz roda Adineta, porijeklom sa Svalbarda i Aljaske, iz zapadne i južne Europe, Sjeverne Amerike, kao i tropske Azije i Afrike (ukupno 404 jedinke koje pripadaju deset vrsta).

Pokus je pokazao da kolnjac izolirani iz vječnog leda preživljavaju smrzavanje kao i oni koji žive i danas. Štoviše, istraživači nisu uspjeli pronaći dokaze da su arktičke vrste ovih beskičmenjaka bolje prilagođene smrzavanju od tropskih.

Prema znanstvenicima, sposobnost preživljavanja postupnog smrzavanja bez oštećenja stanica može biti uobičajeno svojstvo bdeloidnih kolnjaka iz roda Adineta. Ona je ta koja je pomogla kolnjacima iz vječnog leda da se toliko dugo zadrže u suspendiranoj animaciji.

Međutim, još nije jasno kako točno djeluje mehanizam otpornosti kolnjaka na hladnoću – kao ni koliko dugo mogu provesti u ovom stanju, a da pritom ne izgube svoju izdržljivost.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi.KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Marshall, M. (2021, June 7). Tiny animal revived after 24,000 years entombed in Siberian permafrost.
• Renault, M. (2021, June 7). This Tiny Creature Survived 24,000 Years Frozen in Siberian Permafrost.
• Shmakova , L., Malavin , S., Iakovenko, N., Shain, D., Plewka, M., & Rivkina, E. (n.d.). A living bdelloid rotifer from 24,000-year-old Arctic permafrost.
• Weisberger, M. (2021, June 7). 24,000-year-old ‘zombies’ revived and cloned from Arctic permafrost.

 

 

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.