Veliki kineski zid desetljećima je smatran simbolom vojne strategije i obrane, no novo istraživanje u provinciji Shandong otkrilo je nešto neočekivano. Arheolozi su pronašli dokaze da su dijelovi zida izgrađeni čak 300 godina ranije nego što se mislilo—što znači da je njegova povijest daleko složenija nego što smo vjerovali.
Između svibnja i prosinca 2024., istraživački tim analizirao je područje od 1.100 četvornih metara u selu Guangli. Koristeći napredne metode poput optički stimulirane luminescencije (OSL) i analize ugljika, znanstvenici su procijenili starost tla, biljne ostatke i kosti životinja.
Rezultati su bili nevjerojatni: prvi dijelovi obrambenih zidova izgrađeni su tijekom razdoblja Proljeća i Jeseni dinastije Zhou (1046–256 pr. Kr.), što ih čini najstarijim poznatim dijelom Velikog zida.
Ovo otkriće u potpunosti mijenja povijesne knjige jer dokazuje da su Kinezi gradili složene obrambene strukture puno prije nego što se ranije pretpostavljalo.
Što su arheolozi pronašli?
Istraživanje je otkrilo višeslojni razvoj obrambenog sustava kroz stoljeća. Među najznačajnijim nalazima su:
- Drevne utvrde: Najstariji zidovi imali su širinu od 10 metara, dok su kasniji dijelovi prošireni na čak 30 metara.
- Podzemne nastambe: Ostaci dviju kuća iz doba dinastije Zhou otkriveni su ispod dijela zida, što sugerira da je ovo područje bilo naseljeno prije nego što je zid uopće sagrađen.
- Vojne utvrde i putevi: Pronađeni su dokazi o obrambenim strukturama, nasipima i cestama koje su omogućavale brže vojne operacije.
Prema Zhang Suu iz Instituta za kulturne relikvije i arheologiju provincije Shandong, nalazi pokazuju da su vojni obrambeni sustavi u drevnoj Kini bili daleko napredniji nego što se mislilo.
Što ovo znači za povijest?
Otkriće otvara ključno pitanje: Ako su neki dijelovi Velikog zida izgrađeni stoljećima ranije, koliko je još drevnih struktura skriveno ispod površine?
Liu Zheng, istraživač iz Kineskog društva za kulturne relikvije, nazvao je ovo “najstarijim poznatim dijelom Velikog zida,” naglašavajući njegov značaj u razumijevanju kineske vojne strategije.
Osim obrambene funkcije, nova istraživanja sugeriraju da je zid također služio kao alat za kontrolu trgovinskih puteva i praćenje kretanja stanovništva. Njegova povezanost s drevnim gradom Pingyin dodatno potvrđuje ovu teoriju. Ovo otkriće moglo bi potaknuti nova iskopavanja diljem Kine, jer povjesničari sada preispituju je li moguće da postoje još stariji dijelovi zida.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
