Zamislite da letite svemirom, dalje od svih galaksija, zvijezda i čestica svjetlosti — i stignete do samog kraja svega. Što biste tamo našli? Zid? Prazninu? Ili nešto toliko strano da ga ne možemo ni zamisliti? Pitanje što se nalazi izvan svemira jedno je od najdubljih i najzagonetnijih koje si čovječanstvo može postaviti. Nema jednostavnog odgovora, jer ne govorimo o granici poput one između dvije države — govorimo o samoj granici stvarnosti, ako takva uopće postoji.
Koncept granice u kozmologiji
Na prvi pogled, čini se logičnim pretpostaviti da sve što ima oblik mora imati i rub. No svemir, kako ga shvaća moderna znanost, ne ponaša se poput kugle, kutije ili balona u prostoru. On nije nešto što se širi u postojeći prostor – on sam je prostor. Prema općeprihvaćenoj teoriji Velikog praska, prostor-vrijeme je nastalo prije otprilike 13,8 milijardi godina, a otada se ne širi “u nešto”, nego se samo širi — svugdje, istodobno.
Zamislimo površinu Zemlje. Iako znamo da je kuglasta i konačna, osoba koja hoda po njoj neće naići na rub — jer ga nema. Jer… NIJE ravna. MEđutim, svemir može biti konačan, a opet bez ruba. No za razliku od Zemljine površine, svemir nije dvodimenzionalan, već se širi u četiri dimenzije — tri prostorne i jednu vremensku. I upravo tu stvari postaju zbunjujuće, jer naš mozak jednostavno nije naviknut razmišljati o prostoru koji nema granicu, ali nije ni beskonačan.
Trenutna promatranja sugeriraju da je svemir “ravan” u geometrijskom smislu, što može značiti da je beskonačan. Svemir da, Zemlja ne. Ali opet to nije isto. Idemo dalje. Taj zaključak (ravni svemir) ovisi o dometu naših instrumenata. Možda je svemir samo toliko velik da se njegova zakrivljenost ne može detektirati u opaženom dijelu — što bi značilo da bi ipak mogao biti zatvoren i konačan.
Ipak, čak i ako pretpostavimo da svemir ima kraj, odmah se javlja novo pitanje: što je “izvan”? A odgovor možda ovisi o tome kako definiramo sam pojam “postojanja”.
Teorije o “onome izvan svemira”
Znanost zasad nema izravne dokaze o onome što se – ako išta – nalazi izvan svemira. No razne teorije pokušavaju opisati moguće scenarije.
Multiverzum je jedan od takvih prijedloga. Ova ideja sugerira da je naš svemir samo jedan u ogromnom “moru” svemira – svaki sa svojim zakonima fizike, dimenzijama i možda čak s različitim vrstama stvarnosti. Prema ovoj teoriji, ono što nazivamo “izvan” svemira moglo bi biti drugi svemir, nevidljiv i nedohvatljiv našim instrumentima.
Postoje i teorije višedimenzionalnog prostora, osobito unutar teorije struna i M-teorije. Prema tim teorijama, naš svemir mogao bi biti trodimenzionalna “membrana” — poput lista papira — smještena unutar višedimenzionalnog prostora. Sve što poznajemo i možemo izmjeriti postoji unutar te membrane, dok bi izvan nje mogle postojati dodatne dimenzije koje ne možemo opažati jer zakoni fizike djeluju samo unutar našeg svemira.
Još jedna mogućnost tiče se vakuuma i kvantne mehanike. Postoji hipoteza da se naš svemir mogao spontano pojaviti iz kvantnih fluktuacija praznog prostora – tzv. kvantni vakuum možda nije “ništa”, nego potencijalno bogato “nešto” iz kojeg mogu nastajati novi svemiri.
Zanimljivo je i filozofsko stajalište da je samo pitanje “što je izvan” pogrešno postavljeno. Ako prostor i vrijeme počinju s Velikim praskom, onda “izvan” jednostavno ne postoji jer nije definiran – baš kao što ne postoji sjevernije od Sjevernog pola. Pojam “izvan svemira” mogao bi biti naš pokušaj da trodimenzionalnim razumom obuhvatimo nešto što se možda ne može izraziti u okvirima naše logike.
Osobno, mislim da pitanje što se nalazi izvan svemira više je od znanstvene zagonetke – ono dodiruje samu granicu ljudskog shvaćanja stvarnosti. Iako još nemamo konačan odgovor, istraživanja strukture svemira, teorije o multiverzumima i sve sofisticiraniji teleskopi možda će nas jednog dana približiti odgovoru. Do tada, ovo pitanje ostaje izvor fascinacije, izazova i inspiracije za svakoga tko se ikada zagledao u zvjezdano nebo i pitao se – je li to sve što postoji?
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
