U mađarskom gradu Balatonfüredu započelo je novo poglavlje svemirske suradnje u Srednjoj i Istočnoj Europi. Tijekom konferencije Infotér Space & Defense Day, tri organizacije, VytahConf iz Slovačke, Adriatic Aerospace Association (A3) iz Hrvatske i INFOTÉR iz Mađarske, potpisale su Memorandum o razumijevanju koji bi mogao trajno promijeniti način na koji se regija uključuje u globalnu svemirsku industriju.
Potpisivanjem ovog dokumenta zemlje srednje Europe prvi put stvaraju okvir koji nadilazi granice i razlike u veličini tržišta. Cilj je jednostavan, ali ambiciozan: izgraditi povezan svemirski ekosustav koji spaja akademiju, industriju, investitore i državne institucije. Umjesto paralelnih, izoliranih projekata, Memorandum zagovara zajedničke programe, razmjenu stručnjaka i koordinirano djelovanje prema europskim i međunarodnim svemirskim tijelima.
“Povezivanjem talenata, znanosti i poduzetništva preko granica postavljamo temelje za istinski europski pristup svemiru”, rekao je prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik A3, podsjećajući da Hrvatska već godinama gradi most između znanstvene zajednice i nove svemirske ekonomije.
Za razliku od uobičajenih sporazuma koji ostaju na papiru, ovaj Memorandum zamišljen je kao otvorena platforma, inicijativa koja poziva i druge organizacije da se priključe. U središtu su tri cilja: razviti mrežu visokotehnoloških i svemirskih tvrtki u cijeloj regiji, obrazovati novu generaciju stručnjaka i privući globalna ulaganja u CEE prostor.
Jedan od prvih koraka bit će konferencija o svemirskim putovanjima, planirana za proljeće 2027. u Budimpešti, koja će potom kružiti između partnerskih zemalja. Osim što će okupljati stručnjake i investitore, cilj joj je stvoriti kulturni i edukativni prostor gdje svemir više neće biti domena velikih sila, nego zajednički projekt cijele regije.
“Ovo partnerstvo označava veliku prekretnicu u ujedinjavanju inovacijskog potencijala Srednje i Istočne Europe”, izjavio je Adam Gala, izvršni direktor VytahConfa.
Albert Biró, glavni tajnik INFOTÉR-a, dodao je da “naša zajednička predanost može pretvoriti regiju iz skupine novih aktera u kohezivnu i konkurentnu silu u globalnoj svemirskoj ekonomiji.”
Za Hrvatsku i A3 ovo je potvrda da se domaća svemirska scena razvija u pravom smjeru. Od ranih istraživačkih projekata i obrazovnih programa do međunarodnih partnerstava, A3 se postupno profilirao kao most između lokalnih inovatora i europske svemirske zajednice. Novo partnerstvo sa Slovačkom i Mađarskom samo učvršćuje tu poziciju, i podsjeća da svemir, više nego ikada, traži suradnju.
Razgovor s prof. dr. sc. Slobodanom Dankom Bosancem, predsjednikom Adriatic Aerospace Associationa
Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, razgovarali smo putem e-pošte s prof. dr. sc. Slobodanom Dankom Bosancem, predsjednikom Adriatic Aerospace Associationa (A3), o značenju suradnje i izazovima razvoja svemirskog sektora u Hrvatskoj i regiji.
Što potpisivanje ovog memoranduma znači za Hrvatsku i njezinu poziciju u europskom svemirskom sektoru?
Memorandum je od izuzetne važnosti ne samo za Hrvatsku, već su Poljaci i Litvanci iskazali zanimanje. Radi se o tome da zemlje Središnje i Istočne Europe, većinom obuhvaćene bivšim političkim sustavom, zaostaju u razvoju svemirskih aktivnosti. Aktivnosti se svode na razvoj malih firmi, ali nemaju projekt od veće važnosti koji bi podržao njihov razvoj. Takvi projekti su izvedivi samo objedinjavanjem znanosti i tehnologije više zemalja.
Kako vidite razvoj hrvatskog svemirskog ekosustava u sljedećih nekoliko godina i koji su najveći izazovi na tom putu?
U zadnjih nekoliko godina postoji polagani porast učešća malih firmi na manjim svemirskim projektima, uglavnom kroz izradu komponenti. Skoro sve firme, osim Amphinicyja, nemaju glavni poslovni fokus u svemiru nego povremene proizvode. Postoje i tvrtke koje koriste satelitske podatke za zemaljske potrebe, poput praćenja zagađenja, ali one nisu izravno uključene u razvoj tehnologije. Sličan je problem i u drugim zemljama potpisnicama, pa je zajedništvo jedini put naprijed.
Kako će A3 kroz ovu suradnju konkretno povezati hrvatske istraživače, studente i poduzetnike s europskim svemirskim projektima?
Početak povezanosti već se vidi, pogotovo kroz PECS program ESA-e. Kada Hrvatska postane punopravna članica, ta će se povezanost dodatno ojačati. No trenutno je razvoj još uvijek razmrvljen među manjim i srednjim firmama, dok veliki razvojni programi pripadaju zapadnoeuropskim centrima. Mladi stručnjaci često sele u te centre, što stvara manjak kadra u zemljama CEE regije. Uloga A3 je upravo u okupljanju firmi, institucija i pojedinaca kako bi se formulirali i predložili nacionalni svemirski programi. Na temelju takve međunarodne suradnje A3 je i pozvan potpisati ovaj memorandum.
Koliko je, po vašem mišljenju, važna regionalna suradnja poput ove za budućnost Europe kao svemirske sile?
Izuzetno važna. ESA ima svoj razvoj koncentriran u nekoliko zapadnoeuropskih središta, dok su zemlje CEE regije velikim dijelom isključene. Upravo zato je važno stvaranje asocijacije na razini CEE, što ne isključuje ESA-u. O tome smo razgovarali i s g. Kai-Uweom Schrogloom, povjerenikom za politička pitanja ESA-e, koji je bio prisutan potpisivanju. Njegovo je mišljenje da ESA ostaje krovna institucija, ali da će se problemi zaostajanja morati rješavati političkom odlukom na razini EU i većim ulaganjima u civilne svemirske programe.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
