U srpnju 1952., godinama prije prvog satelita, na jednoj fotografskoj ploči Palomarova pregleda neba pojavile su se tri svjetlosne točke. Do sljedeće ekspozicije više ih nije bilo. Više od sedamdeset godina kasnije, međunarodni tim ponovno je prošao kroz arhive i izdvojio ovaj događaj kao jedan od najneobičnijih zabilježenih slučajeva.
Arhivi prije satelita kao kontrola
Istraživanje se oslanja na Palomarov pregled POSS-I, sniman od 1949. do 1957. Budući da su ploče nastale prije ere satelita, današnji najčešći uzrok kratkih bljeskova, odbljesci od umjetnih letjelica, ovdje nije faktor. Projekt VASCO od 2017. sustavno pretražuje takve arhive i već je evidentirao oko stotinu slučajeva u kojima su se točkasti izvori nalik zvijezdama pojavili, izblijedjeli ili nestali bez uvjerljivog objašnjenja.
Najzanimljiviji primjer datira 19. srpnja 1952., kada su se tri objekta pojavila i nestala unutar standardne ekspozicije od približno 50 minuta. Datum se poklapa s poznatim prijavama neobičnih letjelica nad Washingtonom tijekom dva vikenda u srpnju 1952. Autori ne tvrde da je riječ o istom fenomenu, ali takva podudarnost zbog rijetkosti oba događaja zaslužuje provjeru.
Test Zemljine sjene
Da bi isključili tehničke greške, autori su pogledali koliko se takvih pojava javlja u dijelu neba koji je u Zemljinoj sjeni, gdje Zemlja zaklanja Sunce i odsjaji ne mogu nastati. Model kaže da bi, od ukupno 106.339 zabilježenih pojava, njih 339 trebalo pasti u sjenu. U podacima ih je pronađeno 79. Takvo odstupanje, procijenjeno na 12,7 sigma, teško je objasniti pukom slučajnošću.
Autori jasno navode da ovo nije dokaz izvanzemaljskih sondi. U odvojenom radu ista skupina povezala je dio kratkotrajnih pojava s nuklearnim testovima. Za najzanimljivije slučajeve odbacuju uobičajena objašnjenja poput gravitacijske leće, gama bljeskova, raspada asteroida ili tipičnih defekata ploča te predlažu daljnju provjeru hipoteze o reflektirajućim umjetnim objektima, ali analizom povijesnih podataka u kojima sateliti nisu bili prisutni.
Zaključak je pragmatičan: stari pregledi neba, uz precizno poravnanje i statistiku, otvaraju polje za otkrivanje rijetkih i slabo shvaćenih pojava. Čak i ako ove pojave nisu povezane s izvanzemaljskim artefaktima, riječ je o empirijskoj zagonetki vrijednoj sustavnog istraživanja. Studija je objavljena u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
